Pred početak novog tisućljeća dogodile su se dvije ogromne promjene na Eurosongu: orkestar više nije svirao pjesme uživo i pjesme nisu morale biti izvedene na materinskom jeziku. Neke zemlje su već 1999. godine umjesto na materinskom pjevale na engleskom ili nekim drugim stranim jezicima, a taj je trend postajao popularniji kako su godine odmicale. Vrhunac se dogodio 2015. godine, a o čemu je riječ, doznajte u nastavku teksta.
KAKO JE SVE POČELO?
Nordijske zemlje su novo pravilo dočekale s oduševljenjem. Danska, Island, Norveška i Švedska su odmah 1999. godine zapjevale na engleskom, a dvije od tih zemalja ni do današnjeg dana nisu poslale pjesme na materinskom jeziku na Eurosong – Danska i Švedska. S druge strane, Island i Norveška su svega jedanput zapjevale na materinskom jeziku.
Od 1999. do danas na Eurosongu je izvedeno 599 pjesama, a 75 % ih je imalo barem dio teksta na engleskom jeziku. U proteklih nekoliko godina statistika ide čak još i više u korist engleskog jezika. Na grafu je prikazana ova statistika. Napomena: 104 pjesme koje su otpjevane na više jezika su uglavnom većim dijelom otpjevane na engleskom.
Općenito, mnoge zemlje su odlučile pokušati s engleskim jezikom i nisu se pokajale – već od 1999. godine se dalo naslutiti kako bolji plasman ostvaruju pjesme otpjevane na univerzalnom engleskom, negoli na nekom materinskom jeziku. Kroz ovih 17 godina, svega 14 % pjesama iz TOP 5 na Eurosongu su bile u potpunosti otpjevane na materinskom (neengleskom) jeziku. Jedina pobjednička pjesma koja je u potpunosti otpjevana na materinskom jeziku je Molitva, koja je predstavljala Srbiju 2007. godine. I upravo se nakon te pobjede dogodio rekord…
NAJMANJI POSTOTAK PJESAMA NA ENGLESKOM JEZIKU
Prvi i jedini put od 1999. godine, broj pjesama u potpunosti izveden na engleskom jeziku bio je ispod 50 %. Dogodilo se to 2008. godine, kada se Eurosong održavao u Beogradu. Možda je to bila puka slučajnost, a možda je i Marijina pobjeda s pjesmom na srpskom jeziku motivirala neke zemlje da pokušaju s pjesmom na materinskom jeziku.
Na sljedećem grafu je prikazan postotak pjesama koje su u potpunosti izvedene na engleskom jeziku. Godine 2008. pada na najmanju vrijednost, da bi potom rastao do nevjerojatnih 83 % (2015. godine).
OTKUD TOLIKI “SKOK” NAKON 2013. GODINE?
Eurosong 2013. je zabilježio najveći broj pjesama izvedenih na materinskom jeziku – 44 %. U polufinalu ispada 9 od 13 takvih pjesama, a u finalu se nijedna nije uspjela smjestiti u TOP 5. Nakon ovih poražavajućih statistika, čini se da su mnoge zemlje odlučile promijeniti taktiku i dogodine se priključiti klubu zemalja koje idu lakšim putem – pjevaju na jeziku kojeg gotovo svi razumiju. Tako 2014. godine u Kopenhagenu postotak pjesama izvedenih na engleskom jeziku iznosi 76, a u Beču 2015. čak 83 %.
KAKAV ĆE BITI TREND NA EUROSONGU 2016.?
Sličan prošlogodišnjem. Barem se tako da naslutiti. Portugal ne sudjeluje (a bili su jedni od rijetkih koji su uvijek pjevali na materinskom jeziku), a Španjolska se po prvi put odlučuje predstaviti pjesmom u potpunosti na engleskom jeziku. Čak je i Francuska objavila da će pjevati na francuskom i engleskom jeziku. Samo su BiH i Grčka za sada potvrdile da će njihove pjesme biti na materinskom jeziku.
|
Jeste li znali? -Bugarska pjesma na Eurosongu 2012. je bila izvedena na nevjerojatnih 11 jezika -Portugal je jedina zemlja koja je svaki put do sada poslala pjesmu (barem dijelom) na materinskom, neengleskom jeziku -Azerbajdžan, Bjelorusija, Danska i Švedska nikada nisu poslale pjesmu na materinskom jeziku (od 1999. godine) -Grčka je u proteklih šest godina ostvarila TOP 10 plasman samo s pjesmama koje su sadržavale tekst na grčkom jeziku |
Čini se da se u skorije vrijeme nećemo riješiti engleskog kao najzastupljenijeg jezika na Eurosongu. Statistike i trenutni trend pokazuju da bi ovaj jezik mogao dobiti čak i više na popularnosti u godinama koje slijede. Podaci o gledanosti Eurosonga kažu da se ista povećala kako je više zemalja slalo pjesme na engleskom jeziku i očito je da će naše najdraže natjecanje preživjeti iako se gubi autentičnost i orginalnost u izvedbama. Sve to na stranu, gledajući sljedeći nastup, ne možemo ne požaliti za vremenima kada smo mogli uživati u izvedbama koje donose svježinu, energiju i ljepotu melosa zemlje iz koje pjesma dolazi.
Rasprava11
Rita — 29. svibnja 2017. u 08:34
Bjelorusiju iduće godine možemo izbaciti iz statistika, kao zemlju koja je bar jednom otpjevala pjesmu na bjeloruskom. To mi je drago!
Bulbasaur — 17. svibnja 2017. u 15:24
Andora je isto pjevala svaki put (barem dijelom) na materinskom"
KličkoVitalij — 8. veljače 2016. u 20:51
Kao što sam i rekao, podaci iz ovog članka su dostojni da se kao supstrat koriste u obradi neke filološke i muzičke naučne disertacije. (…)
Kosmopolj — 8. veljače 2016. u 17:14
Ovo mi je neprežaljena švedska pesma , svih vremena ..ovo sad da ide na esc, ma top 2!
https://www.youtube.com/watch?v=ASRry6HQ54w
Kosmopolj — 8. veljače 2016. u 17:11
Srbija je pevala na svom srpskom jeziku i pobedila , unači MOŽE SE. Samo imaj pesmu koja dira u skoro svako srce ..
jezik nikad nije bio bitan.
Skandinavcu imaju tvrd jezik , koji se lomi negde krz nos i gornje nepce ..pola toga im je kao kad priča onaj klingonac iz Zvezdanih staza , dakle neratikulisani i skoro odvratni jezici … i naravno da trebaju pevati na engleskom , kad već namerno amerikaniziraju sve pesme, sa začinom koji se zove abba stil što je logično i njihov zaštitni predznak. Samo pesme sa tradicionalnim motivima , bazirane na njihovim vikinškim legendama i bajkama, trebaju biti na maternjem.
Lahor — 8. veljače 2016. u 12:00
ah ti Skandinavci … samo nek je engleskog jezika i univerzalne glazbe. ovo se posebno odnosi na Dansku.
lijep članak i zanimljive brojke! :)) meni osobno ne smeta engleski jezik. mislim da je samo potrebno da imamo različite glazbene stilove na Eurosongu i da svatko može pronaći neku pjesmu za sebe
ben005 — 7. veljače 2016. u 20:53
Zanimljiva statistika.
Pjesma mora biti i više nego dobra da bi otpjevana na neengleskom odnijela pobjedu ove i u narednim godinama.
⚡Flash⚡ — 7. veljače 2016. u 16:14
"Sve to na stranu, gledajući sljedeći nastup, ne možemo ne požaliti za vremenima kada smo mogli uživati u izvedbama koje donose svježinu, energiju i ljepotu melosa zemlje iz koje pjesma dolazi."
točno tako gledajući taj nastup, ali nikako ne slušajući 😉
Lijep članak, ali magistarski i diplomski pff, na filozofskom bi možda i prošao 😛
Ja bi to u srednjoj uzeo kao prezentaciju is sociologije ili PiGa
KličkoVitalij — 7. veljače 2016. u 16:13
@blink
Ovo su vrlo sistematično i ozbiljno predstavljeni podaci koji bi mogli biti korisni svakom ko piše diplomski ili magistarski na fakultetima filološke ili muzičke teorije, o trendovima anglizacije muzičke Evrope, što se najbolje očituje u činjenici da sve manji broj zemalja cijeni vlastitu jezičku baštinu.
Što se blamiranja tiče, to je ipak tvoja oblast, pa to ne bih komentirao, a što se krepavanja tiče, ha čujte, uvijek se možemo nadati.
Blink — 7. veljače 2016. u 16:00
Svaka čast za članak ali da bude diplomski ili magistarski rad je presmiješna ideja!Krepajem??
Iz kojeg to predmeta bi se netko blamirao?
Pjesme na maternjem odobravam posebno mi drago što često zemlje bivše Jugoslavije pjevaju ba maternjem te npr Estonci,Portugalci.Skandinavija naravno većinom engl.Pjevan je jezik i gotova stvar.Rusima zamjeram engl.ipak su oni sila Europe mogli bi cešće na ruskom pjevati
KličkoVitalij — 7. veljače 2016. u 15:39
Sjajan i fantastičan članak. Ovo bi zbilja trebalo upotrijebiti za neki magistarski ili diplomski rad. Iskrene čestitke.