Putopis: Malmö – grad različitosti

Bilo je to prije ravno 12 godina kada sam prvi put doletio u grad Kopenhagen, na svoje prvo putovanje izvan zemlje u kojoj živim. Došao sam u grad Malmö sunčanog srpanjskog dana i ugledao polja nepregledne ravnice s vjetrenjačama, nakon što sam prešao most koji je vodio ravno od areodroma skupa s tunelom ispod vode prema Švedskoj i Skandinavskom poluotoku. Nakon par trenutaka ukazale su se prve zgrade uglavnom smeđe i crvenkaste boje, a vlak se lagano približavao samom centru. Grad mi je na prvi pogled izgledao jako živo i vrlo sređeno, a začuđeno sam slušao komentare tipa „kako je vruće“ i slično. Bilo je pristojnih 20 stupnjeva Celzijevih i tako je ostalo cijelo to ljeto. Vozio sam bicikl kao nikad prije u životu. Bicikl je osnovno prijevozno sredstvo u ovom četvrtmilijunskom gradu. Pored njega tu su još autobusi, a za automobile baš i nema mjesta ako pričamo o užem centru grada. Malmö nema metro, ali ima željezničku liniju za Kopenhagen na koji je upućen u svakom pogledu. Ova dva grada gledaju jedan drugog sa svojih obala i mnogo toga što se može reći za Malmö može se istovremeno reći i za Kopenhagen. Tu najprije mislim na ljude. Na strukturu stanovništva. Većinom se radi o mješavini „domaćih“ skandinavskih plavkastih faca i arapsko-perzijskih fizionomija i ženskih odjevnih kombinacija. Omjer je otprilike negdje 2:1. Ostatak otprilike otpada na Balkance i Somalijce kao preostale dominantne skupine građana Malmöa i Kopenhagena, a dodao bih da u Malmöu živi i dosta Poljaka.

Kad je riječ o hrani, glavna poslastica je arapski kebab (ne poslužuje se kao turski doner), umjesto kojeg možete kao „nemesnatu“ varijantu odabrati falafel. Sjećam se kako je tog ljeta veliki hit u Malmöu bila pjesma „Die For You“ grupe Antique (Grčka na Eurosongu 2001.) koja je jedanput za vrijeme mog boravka uživo nastupala ispred Gradske vijećnice. Po slušanosti joj je konkurirala pjesma „Ain’t it funny“ Jennifer Lopez.

Malmö je grad parkova i zelenila, a sam centar presijecaju kanali koji nisu tako dominantni, pa bih opis hidrografije Malmöa zadržao u okvirima opisa gradske plaže i mosta koji se nalaze pored, odnosno iznad moreuza Sund. Ono što mi se sviđa kod ovog grada je što je sve tako blizu i pristupačno, tako da, s obzirom na konfiguraciju terena (sve je ravno), uz pomoć bicikla možete stići s jednog na drugi dio grada za manje od jednog sata.  Centar grada je u biti lokalitet Triangeln, gdje se nalazi velika robna kuća koja se tako i zove. U vrijeme kad sam posjetio Malmö nije bilo objekta koji sad dominira ovim gradom, a to je neboder Turning Torso. Tada je dominirala jedna velika bijela dizalica koja je imala nekakve veze s lukom, a u gradu je bilo tek nekoliko zgrada viših od pet katova. Prigradska naselja Rusengord i Melevongen su gotovo u cijelosti doseljenička i na lošem su glasu zbog kriminala, razbojništva, pa čak i silovanja.

Malmö je grad imigranata i nekako se to prožima kroz duh grada, a naročito je očigledno da je ova tvrdnja istinita kad odete na gradsku plažu. Vidite žene koje se kupaju s velom na glavi i male raskalašene Arapčiće koji su čista suprotnosti daleko manje primjetnim, etničkim Šveđanima i Šveđankama, koji većinom uživaju solo (dame uglavnom u toplesu) i posve su nečujni na plaži s travnatom podlogom ukrašenom šarenim cvijećem.

Blizu Rusengorda se nalazi jedina džamija u Malmöu, a Rusengord je četvrt jednoličnih zgrada (sve su smeđe zgrade od fasadne cigle) pretežno naseljena doseljenicima s Bliskog istoka. Do Rusengorda vodi autobus popularno zvani „Vitlok bus“ što u prijevodu znači „autobus bijelog luka“ jer lokalne starosjedioce asocira na zadah njegovih putnika.

Ukupni dojam je da je grad Malmö odličan za život i da prija svakom tko uživa u multikulturalizmu i kome ne smetaju drugi ni drugačiji. Kao grad, Malmö nema „ono nešto“, bar meni koji sam proveo ljeto u njemu. Milsim da je dobro odabran kao grad domaćin Eurosonga, jer pruža mogućnosti sjajne atmosfere poput one koja je svojstvena gradu u toku velikog ljetnog festivala koji se održava svake godine u kolovozu mjesecu. Tada je puno koncerata na otvorenom i drugih zabavnih sadržaja, a čini se da je taj događaj vrlo posjećen i omiljen među onima koji obožavaju provod uz litre alkohola, što je, onako, tipičan oblik zabave i u našim krajevima. Vjerojatno će organizator nastojati da oživi atmosferu tog festivala u povodu Eurosonga, pa bih svakome tko namjerava ići u Malmö u mjesecu svibnju poželio lud i nezaboravan provod. Veliki pozdrav! Edin, Sarajevo.