Kada se održava ždrijeb za redoslijed nastupanja na Eurosongu, sudionici bi najčešće željeli nastupati što je kasnije moguće. Smatra se da na taj način postoji manja vjerojatnost da gledatelj zaboravi njihovu pjesmu. Ima logike. No, ima li statističkog osnova za takvo vjerovanje?

U narednoj tablici pogledajte koji redni brojevi nastupanja su donijeli najbolje plasmane. U statistiku smo uključili posljednjih 12 finala Eurosonga, odnosno svako finale od 2004. godine, kada su uvedene polufinalne večeri i kada je broj sudionika znatno porastao. ©eurosong.hr

Napomena: podebljani brojevi su iz druge polovice finala.

Podijelimo nastupanje u finalu u dva dijela:

• prvi dio od 1. do 13. rednog broja
• drugi dio od 14. do 26. rednog broja

Na osnovi tablice iznad zaključujemo da se među 13 najboljih rednih brojeva za nastupanje (na osnovi prosječnih plasmana) našlo osam iz drugog dijela, odnosno pet iz prvog dijela finala. Statistički gledano (i ne uzimajući u ozbir pjesmu i nastup), neka zemlja ima vjerojatnost od 60% da će se plasirati bolje od polovice zemalja ukoliko nastupi u drugom dijelu finala. S druge strane, ukoliko neka zemlja nastupi u prvoj polovici finala, ima vjerojatnost od 40% da će se plasirati bolje od polovice zemalja. ©eurosong.hr

Trenutno ovi brojevi ne izgledaju toliko bitni: deset postotaka gore-dolje, može se i zanemariti – rekli bi neki. No, odlučili smo otići dalje i istražiti kakav je trend kada su u pitanju i polufinala. U kojem dijelu je bolje nastupiti da biste imali veću vjerojatnost plasirati se u finale? Odgovor je kratak i predvidljiv: u drugom dijelu. Naime, od 2004. godine održano je 20 polufinala i statistika kaže da se iz prvog dijela polufinala plasiraju u prosjeku četiri, a iz drugog dijela polufinala šest zemalja. I opet dolazimo do omjera 60:40.

Sva analiza do sada je izvršena bez uzimanja u obzir kvalitete pjesme, nastupa i ostalih faktora koji se ne tiču rednog broja nastupanja, a koji su bitni u određivanju kako će se plasirati neka zemlja. No, statistički gledano, više zemalja iz drugog dijela šoa ostvari bolji plasman.

S obzirom da od 2013. godine producenti Eurosonga određuju redoslijed nastupanja, a sudionici prethodno izvlače papirić na kome piše samo u kojem dijelu šoa će nastupati (prvom ili drugom), jasno je da je najbitnije što će svaki od izvođača izvući. Određivanje konkretnog redoslijeda nastupanja predstavlja tek neke finese.

Ako bi nas Safura (djevojka s foto ilustracije ovog članka) upitala za savjet, rekli bismo joj da pokuša izvući papirić na kome piše da će nastupati u drugom dijelu šoa, jer statistika kaže da bi onda imala 60% šansi da se plasira bolje od polovice zemalja.

Španjolska: jedina zemlja koja je nastupila i u prvom i u drugom dijelu šoa na jednom Eurosongu

Iz nekog razloga, broj 13 važi za nesretan broj i mnogi su praznovjerni po tom pitanju. Kada je u pitanju Eurosong, redni broj dva je novi nesretni broj, odnosno “nova trinaeska”. U posljednjih 12 finala Eurosonga, samo jednom se dogodilo da se zemlja koja nastupi pod rednim brojem dva plasira u TOP 10 (Bosna i Hercegovina 2011. godine). U ostalim prilikama najčešći plasman bio je iza 20. mjesta. Zanimljivo je još i da nitko do sada nije uspio pobijediti na Eurosongu nastupivši pod ovim rednim brojem. ©eurosong.hr

U najnovijoj eri Eurosonga (od uvođenja polufinala), Ukrajina je uspjela pobijediti s najranijeg rednog broja. Ruslana je nastupala deseta po redu, baš kao Šveđanin Måns ove godine.

Zaključak:

Mišljenje autora teksta: