Kijev – dragulj u sjenci kestena

Podijeli na Facebook Twitter
Kijev (visitukraine.com)

Grad domaćin Eurosonga 2017. je Kijev, administrativno, gospodarsko, političko, kulturno i transportno središte, ne samo Ukrajine, već i cijele regije. Čak 2.8 milijuna ljudi Kijev zove svojim domom, što ovaj grad čini osmim najnaseljenijim gradom Europe. Svih 2.8 milijuna živi na nešto više od 850 četvornih kilometara površine Kijeva, što ovaj grad čini uvjerljivo najgušće naseljenim središtem Istočne Europe. No, Kijev je puno više od brojki o površini i broju stanovnika. Dapače, ovaj grad osvaja svojom bogatom poviješću u kojoj se, gotovo u jednakoj mjeri, miješaju uspjesi i tragedije, kao i jedinstvenim kulturnim i civilizacijskim susretom koji je ostavio neizbrisiv trag na ono kako glavni grad i domaćin 62. Eurosonga danas izgleda.

Kijev (visitukraine.com)
Kijev
(visitukraine.com)

Kako su jedna porodica i zima osnovali Kijev

Kijev je, prema legendi, osnovan u 9. stoljeću kada je, tokom sveopće selidbe slavenskih plemena, porodica Kyia koja se, pored Kyia sastojala od  njegova dva brata – Schecka i Khorvya, te sestre Lybid, odlučila odmoriti na obalama Dnjipra. S ozbirom da je bila zima i da, prema procjeni Kyia, nije baš bilo pametno nastaviti putovanje, obitelj se utaborila, a dalje je povijest. Upravo po svojevrsnom osnivaču Kyiu, Kijev je i dobio ime, a ono na staroslavenskom znači – “Mjesto gdje živi Kyi”. Daljnju povijest ovog grada ispunjava stalna borba njegovih, kao i stanovnika cijele Ukrajine za slobodu i nezavisnost. Nije im bilo nimalo lako s obzirom da su grad opsjedali i osvajali Kazari, Litavci, Tatari, a naravno i Rusi. Svaki put su Ukrajinci uspijevali vratiti svoj grad, sve do 18. stoljeća, kada ga ruska vojska konačno osvaja, a grad počinje ubrzani vojni i industrijski razvoj. U grad tada stižu i nove građevine, otvara se i prvo sveučilište, a kao posljedicu svega – Kijev je na prelazu iz 19. u 20. stoljeće imao četiri puta više stanovnika nego prije. Prvi svjetski rat do kraja je iscrpio Kijev u svakom smislu, a u samo četiri godine (1916. do 1920.) grad su okupirale tri vojske izmjenjujući vlasništvo nad njim čak 16 puta. Kijevu ništa bolje nije bilo ni nakon Oktobarske revolucije, kada su Staljinove čistke osiromašile glad, a ekonomska nesposobnost dovela do smrti čak pola milijuna ljudi od posljedica gladi. Turbulentna vremena su se nastavila i tokom Drugog svjetskog rata, kada je grad bio pod nacističkom upravom što je dovelo do tisuća žrtava, uglavnom Židova. Ipak, rat je završen, a Ukrajinci su ponovno bili prinuđeni graditi Kijev iz pepela. I uspjeli su u tome. Kijev je, kao dio SSSR-a, ubrzano rastao i razvijao se, te nametnuo ritam koji je pratila cijela Ukrajina. Mirni raspad SSSR-a, Ukrajinci su iskoristili da ponovno afirmiraju svoju želju za neovisnošću, te je Kijev proglašen za glavni grad nezavisne Ukrajine. Grad i danas sve više raste, širi se i dostiže nove standarde u svakom smislu, zbog čega u njega stižu studenti i stručnjaci iz cijelog svijeta.

Katedrala Lavra (visitukraine.com)
Katedrala Lavra
(visitukraine.com)

Sjenke kestena i obala Dnjipra

Kijev se proteže na obje obale Dnjipra koji je u ovom dijelu svog toka plovan što gradu daje poseban urbanistički dojam. Iako je tokom svoje povijesti vrlo često bio mjesto silne industrijalizacije, grad je itekako zadržao dobar dio svoje originalne ljepote, tako da gradom, pored modernih, dominiraju i povijesne i zelene znamenitosti. Grad se sastoji iz deset administravnih jedinica – općina, a gradonačelnik Kijeva je bivši svjetski boksački prvak i jedan od najpoznatijih sportaša u povijesti – Vitalij Kličko. No, ono po čemu je Kijev poznat je divlji kesten. Kažu poznavatelji da je moguće preći cijeli Kijev – s jednog kraja na drugi – a da pritom niti u jednom trenutku ne iskoračite iz sjenke divljeg kestena, zbog čega ga nazivaju i “Gradom divljeg kestena”.

ukr20-kyiv
Mostovi na Dnjipru (infoukr.com)

Zašto Kijev zapravo i nije Kijev?!

Obratite li se ukrajinskom veleposlanstvu sa željom da posjetite Kijev, velika je vjerovatnost da će vas ispraviti. Naime, od 1955. ukrajinska vlada je zabranila bilo koji romanizirani oblik imena grada, osim Kyiv. No, kako se neke stvari teško mijenjaju, Ukrajinci su se morali dobro namučiti dok nisu uvjerili druge države i njihove vlade da umjesto Kiev/Kijev, koriste Kyiv. Tek prije desetak godina američki State Department je kao službeni naziv glavnog grada Ukrajine počeo koristiti Kyiv. Ipak, u neslužbenoj korespodenciji ovo ime niti nakon 60 godina nije zaživjelo.

Kijev kao mozaik različitosti

Prema popisu stanovništa, od 2.8 milijuna stanovnika 82 % su Ukrajinci, a s njima zajedno živi i desetak posto Rusa, te nešto autohtonih Židova, Tatara, Poljaka, Litavaca… Jezik na kome ćete se najlakše sporazumjeti je ukrajinski koji je uveliko sličan ruskom jeziku, uz nekoliko regionalnih dijalekta i specifičnosti. Veliki broj ljudi u Kijevu navodi da govori ruskim, s obzirom na veliku sličnost između ta dva jezika. Ukrajinci, kao uostalom i dobar dio stanovnika zemalja s istoka Europe, loše govore engleski, a tek nešto bolje njemački. Kijev je nekad imao vrlo brojnu židovsku zajednicu koja je teško stradala tokom Holokausta, tako da je Židova u Kijevu dvadesetak tisuća, a kao dio svoje baštine ostavili su dvije impozantne sinagoge – Brodsky Choral sinagoga i Velika kijevska sinagoga. U Kijevu živi i vrlo aktivna tatarska zajednica koja je za svoje potrebe izgradila i džamiju. Kijev je gospodarski centar Ukrajine koji čini 11 % ukupnog ukrajinskog BDP-a. Čak 280.000 privrednih poduzeća trenutno postoji u Kijevu, zbog čega mnogi Ukrajinci, pogotovo sa siromašnog istoka, migriraju prema njemu.

Katedrala Sv.Sofija (visitukraine.com)
Katedrala Sv.Sofija
(visitukraine.com)

Što vidjeti u Kijevu?

Odvedu li vas putevi u prijestolnicu Ukrajine cijeli jedan dan biste trebali odvojiti da obiđete izvanredne kulturne i povijesne lokacije koje osvajaju ljepotom i pričom koja stoji iza njih. Jedan od simbola Kijeva je Katedrala Svete Sofije koja datira iz 11. stoljeća, a koja je na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne materijalne baštine. Osim nje, UNESCO je zaštitio i katedrale poput kijevske Pechersk Lavre, katedrala arkanđela Mihajla (koja se ističe svojom zlatnom kupolom), Svetog Andrije i Svetog Vladimira. Pored katedrala, nikako ne biste smjeli otići, a ne vidjeti tisuću godina stara Zlatna vrata, jedinstven monumentalni objekt iz bizantskog razdoblja kojeg su sovjetske vlasti “popravile”, ali njegov sjaj nije narušen. Od novijih objekata, tu je Mariynisky palača u kojoj sjedi ukrajinski predsjednik, a lijepe su i povijesnu vrijednost kriju još i zgrade Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine i Središnje banke Ukrajine. Kijevljani nisu zaboravili ni osnivače svog grada tako da su podigli lijep spoemnik trojici braće Kyiu, Scheku i Khoryvu koji privlači pozornost mnogih turista. O turbulentnoj povijesti ovog grada najbolje ćete naučiti ukoliko posjetite Muzej Drugog svjetskog rata, Grob neznanog vojnika ili, zadnjih godina vrlo aktualne lokacije  tzv. Euromaidena na kome su počele proeuropske demonstracije 2013. Poželite li, pak, napraviti zanimljiv selfie ili se diviti neobičnim građevinama koje su osmislili ukrajinski arhitekti nećete zaboraviti ni Kuću Hordecki, nekadašnju predsjedničku rezidenciju, a danas turističku atrakciju.

Grb grada (wikipedia)
Grb grada
(wikipedia)

Kijev ukratko

  • Naziv : Grad Kijev
  • Gradonačelnik: Vitaliy Klichko
  • Površina: 839 km2
  • Stanovnika: 2.8 milijuna
  • Gustoća: 3.292 stanovnika po četvrnom kilometru
  • Nadmorska visina: 177 metara
  • Stanovnici: Ukrajinci, Rusi, Tatari, Bjelorusi, Moldavci, Litavci, Židovi
  • Jezik: Ukrajinski, ruski, bjeloruski
  • Poštanski broj: 01xxx-04xxx

Odgovori