Muhamed Fazlagić - Fazla progovorio o putovanju na Eurosong 1993. godine – eurosong.hr
Eurosong.hr logo Eurosong.hr logo

Muhamed Fazlagić – Fazla progovorio o putovanju na Eurosong 1993. godine

  7 min za čitanje   6 komentara

Eurosong održan 1993. godine vrlo je važan u povijesti zemalja naše regije. Osim što je na njemu debitirala Hrvatska, kao samostalna država predstavila se i Bosna i Hercegovina. Obje ove zemlje u vrijeme održavanja natjecanja prolazile su kroz teško ratno razdoblje, a njihovi prvi eurovizijski predstavnici samim dolaskom na Eurosong u Irsku pokazali su veliku hrabrost.

A mnogi fanovi Eurosonga su, vjerujem, upoznati s nevjerojatnom pričom prvih predstavnika Bosne i Hercegovine. Njihov put prema Irskoj bio je prožet mnogim izazovima, a opasnost je vrebala na svakom koraku. Na taj veliki pothvat, a istovremeno najteži i vjerojatno najponosniji trenutak svoje karijere u nedavnom intervjuu za portal Wiwibloggs prisjetio se Muhamed Fazlagić – Fazla. Otvorio je dušu i otkrio detalje svog eurovizijskog iskustva – od samog nacionalnog izbora pa do velikog nastupa u Milstretu.

Početak – BH Eurosong 1993

Bosna i Hercegovina svoju je samostalnost proglasila u ožujku 1992. godine, a već u travnju izbio je rat u toj zemlji. Nikome, pa ni Fazli, na pameti nije bi Eurosong, no onda se dogodio jedinstven trenutak. Proglašenjem samostalnosti, BiH je stekla pravo za članstvom u EBU-u, a samim time i za natjecanjem na Eurosongu. I upravo u trenucima kad je krenuo rat, nacionalna TV postaja objavila je da će organizirati BH Eurosong – nacionalni izbor koji će odrediti prvog bosanskohercegovačkog predstavnika za Eurosong.

– To je bilo posve neuobičajeno. Dobio sam ponudu od poznatog folk kompozitora da sudjelujem na izboru – počeo je Fazla svoju priču.

Dok je razmišljao o ovoj ponudi, upoznao je Fahrudina Pecikozu, kojem je predstavio pjesmu s kojom se planirao natjecati na BH Eurosongu. Fahrudin nije bio oduševljen pjesmom koju je čuo.

– Rekao je: „Zaboravi na nju. Dino Merlin i ja napravit ćemo drugu pjesmu za tebe s kojom ćeš otići na natjecanje i pobijediti. Odlično pjevaš, Dino radi odlične pjesme, a ja tekstove i teško će se bilo tko moći natjecati protiv toga – otkrio je Fazla.

Tako je nastala Sva bol svijeta, autobiografska pjesma koja je bila posvećena onima koji su pobjegli od rata. Naime, tadašnja Fazlina djevojka (kasnije je postala i supruga) pobjegla je iz zemlje jednako kao i tada trudna partnerica Dine Merlina.

Snimanje pjesme u ratnim vremenima

– Pjesma je nastala u svega nekoliko sati. Sjećam se da smo odmah imali ideju kako ju snimiti. Otišli smo u hotel Holiday Inn zato što je to bilo jedino mjesto u gradu koje je imalo struju jer se tamo nalazilo puno novinara i TV ekipa koje su prenosile vijesti o ratu. Direktor hotela dao nam je sobu i kad smo krenuli sa snimanjem odmah smo shvatili koliko je pjesma iskrena. Nije nam dugo trebalo da shvatimo kako će zvučati od početka do kraja – ispričao je pjevač.

Izabran za natjecanje

Na adresu bosanskohercegovačke televizije stiglo je 47 prijava za sudjelovanje na BH Eurosongu 1993, a na izboru je bilo mjesta za samo 12 pjesama. Upravo među tih 12 našao se i Fazla čija je karijera tek krenula.

– U to vrijeme u BiH nisam bio odviše poznat pjevač. Ali u glazbenim krugovima, ljudi su prepoznali moj potencijal. Nisam mislio da ću pobijediti, ali kako je vrijeme prolazilo shvatio sam da imam zaista posebnu pjesmu. Mislim da sam dobio 12 bodova od 90% žirija – rekao je.

Iz Sarajeva neizvjesnim putem do Eurosonga

Pobjeda na BH Eurosongu za ovog pjevača nije bila stopostotna garncija da će nastupiti na Eurosongu u Irskoj. Budući da je 1993. mnogo novih zemalja htjelo nastupiti na Eurosongu, održana je posebna pretkvalifikacijska emisija Kvalifikacija za Milstreet, koja se snimala u Ljubljani. Zbog toga je bosanskohercegovačka delegacija morala napustiti Sarajevo i domoći se Ljubljane, a put kojim je ipla bio je dramatičan.

– Dan prije nego što je BH Eurosong prikazan na televiziji, snimili smo to natjecanje. Napravili smo to namjerno kako bi u vrijeme dok se emitira pobjegli iz Sarajeva. Stoga, dok su ljudi mislili da pjevamo, mi smo bili na aerodromu i pretrčavali pistu – počeo je dramatičnu priču.

Upravo je pretrčavanje preko piste aerodroma u Sarajevu bio najsigurniji način za pobjeći iz tog opkoljenog grada.

– Došli smo tamo (op.a. na pistu) – cijela naša grupa koju je činilo 10 ili 15 ljudi. Trebali smo pretrčati kilometar piste što sam uspio učiniti iz drugog pokušaja. No, imao sam lagane cipele koje su zapele u blatu pa sam bos pretrčavao. Zatim smo došli pred planinu Igman na koju smo se trebali popeti. Penjali smo se po snijegu i blatu i sjećam se da sam tad bio pod velikim utjecajem adrenalina. Imali smo sreće što smo se izvukli živi – opisivao je Fazla.

– Kada usporedim što su drugi u zemlji radili u to vrijeme, naš put na Eurosong nije zvučao opasno. Znali smo da ćemo po prvi puta predstavljati svoju zemlju na Eurosongu i na nama je bila velika odgovornost jer su mnogi očekivali da ćemo uspjeti doći u Irsku. Zbog toga nije bilo teško, bilo je ludo, ali ne i teško – nastavio je.

Dakle, delegacija je stigla na sigurno i sedam je zemalja sudjelovalo na natjecanju u Ljubljani. Od tih sedam zemalja, na Eurosong su otputovale samo tri – Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, koja je zauzela visoko drugo mjesto.

Povratak nije opcija

Nakon natjecanja u Sloveniji, delegacija se nije vraćala u BiH kako bi si osigurala siguran put u Irsku. Jedini tko se vratio bio je dirigent, koji kasnije nije uspio doći u Irsku zbog teške situacije u zemlji pa je na Eurosongu za BiH dirigirao Noel Kelehan.

Došavši u Irsku, predstavnici Bosne i Hercegovine uživali su veliku medijsku pozornost.

– Medijska pozornost je bila ogromna. Ne sjećam se nijedne velike agencije ili medija koji nije prenio našu priču. Drago nam je zbog toga jer smo uspjeli bosansku priču prenijeti običnim ljudima. Mislim da smo zbog toga pokazali mongim političarima da ozbiljnije počnu shvaćati rat u našoj zemlji. Iako smo isprva bili iznenađeni, drago nam je bilo vidjeti toliku medijsku pozornost – otkrio je pjevač.

Nastup u Milstreetu

Fazla se prisjetio i kako nastupom nije htio razočarati svoju obitelj i ljude iz Bosne i Hercegovine.

– Više ljudi u Sarajevu zna gdje su bili kada se održavao Eurosong 1993., nego što stanovnika New Yorka zna gdje su bili 11. rujna. Ljudi pamte gdje su bili jer su se morali itekako potruditi da gledaju natjecanje. Trebali su pronaći bilo kakav izvor struje kako bi mogli gledati televiziju. Bilo je to prvi put da se zastava Bosne i Hercegovine virojila na međunarodnom natjecanju – ponosno je istaknuo.

– Svaki put kad upoznam nekog novog, kažu mi da se osjećaju kao da sam jučer nastupao na Eurosongu. Mnogo je vojnika te večeri bilo na dužnosti pa su natjecanje pratili preko radija. Puno je ljudi plakalo. I dan danas se pitam zašto sam baš ja imao čast predstavljati svoju zemlju u Milstreetu i još uvijek nisam pronašao odgovor – rekao je.

Povratak kući

Bosanskohercegovačka delegacija nije se vratila natrag u zemlju odmah nakon završetka Eurosonga, već je učinila to gotovo pola godine nakon održavanja Eurosonga.

– Nismo se mogli odmah vratiti zbog rata pa smo održavali humanitarne koncerte. Zatim sam snimio album, a onda se ovratio za pomoć tadašnjoj ambasadorici u Zagrebu Biseri Turković. Pomogla mi je da se vratim u Sarajevo. Vratio sam se avionom pet ili šest mjeseci nakon Eurosonga u Milstreetu. Ostao sam u Sarajevu do potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine. Nakon toga otišao sam u Sjedinjene Američke države i tamo ostao 20 godina. – završio je Fazla svoju priču.

Ova dramatična i impresivna priča o putovanju na Eurosong bit će dokumenitrana u filmu koji se trenutno snima i uskoro će ugledati svjetlo dana.

Podržite Eurosong.hr

Znate li da sav sadržaj na portalu radimo volonterski, iz ljubavi prema Eurosongu, izvođačima i zajednici fanova?

Ako vam se sviđa što radimo, podržite nas!

Iza svega što vidite stoji 17 vrijednih fanova koji izdvajaju vrijeme, trud i novac za održavanje stranice, a kako bismo izvještavali s događanja sami plaćamo i putovanja i smještaj na Dori i Eurosongu.

Kako bismo i dalje mogli biti tu za vas i donositi vam zanimljive sadržaje, donirajte i pomozite da eurosong.hr ostane mjesto okupljanja za sve fanove iz regije.

Donirajte
6 via Wiwibloggs
PODIJELI ČLANAK

najnovije

Rasprava6

  1. Hirscher1 — 18. travnja 2022. u 14:32

    @Blink to nema smisla tj. lose je iskalkulirala jer je BiH bila bolje plasirana od Hrvatske. Pametno je napravila sto je Rumunjskoj dala 12 (a skoro svi ostali 5), ali nas je to sto je 10 dala Slovackoj skoro kostalo plasmana na Eurosong

  2. Blink — 18. travnja 2022. u 13:29

    @Hircher,to je sve Urličić iskalulirala,da nije tako Hrvatska ne bi vidjela finala. Ksenči kraljica majstorice lociranja na ESC.Sto se tiče te ratne godine 1993 zaista tužno da se 2022.vracamo na isto,da u srcu Europskog kontinenta je rat ,danas ginu,djeca, žene, muškarci, ratnici…Što se tiče BiH tuga velika na nakon skoro 30 godina i rata danas ne nastupa jer je BHRT pod sankcijama. Tužno i jadno je sve to.

  3. Hirscher1 — 18. travnja 2022. u 12:28

    Pardon, 5 bodova, ne 4.

  4. Hirscher1 — 18. travnja 2022. u 12:28

    Btw nikad necu zaboravit da smo u toj kvalifikacijskoj veceri dali Bosni i Hercegovini najmanji broj bodova (4). Prejadni smo.

  5. Hirscher1 — 18. travnja 2022. u 12:26

    Sjajna pjesma i sjajna prica, svaka cast!

  6. Dell — 18. travnja 2022. u 11:31

    Uhhhh, ta 1993…
    Teška godina…

Komentiraj članak

Komentari se moderiraju i objavljuju samo ako pridonose raspravi na konstruktivan način. Ukoliko se ne slažeš s nekim člankom ili komentarom, slobodno iznesi svoje mišljenje ali na pristojan način. Ako se tvoj komentar odnosi na gramatičke ili stilske pogreške, problem s web stranicom ili bilo što drugo što nije vezano uz članak, javi nam se.

Trebaš biti prijavljen za komentiranje!