Datum održavanja: 24. 5. 1956.
Mjesto održavanja: Teatro Kursaal
Voditelj: Lohengrin Filipello
Sistem glasovanja: Dvočlani žiri ocjenjuje svaku pjesmu od 1 do 10, glasovi se nisu čitali – objavljeno je samo ime pobjednika
Broj sudionika: 7 država/ 14 pjesama (svaka država se predstavlja s 2 skladbe)
Sedam veličanstvenih: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Švicarska
Odstupili s natjecanja: –
Povratnici na natjecanje: –
Pobjednica: Lys Assia – Refrain (hrv. Refren) – ŠVICARSKA
Broj bodova koje je pobjednik ostvario: 1
Jezik na kojem je otpjevana pobjednička pjesma: francuski
Eurosong je natjecanje koje danas prate milijuni gledatelja diljem Europe i svijeta, no na samim svojim počecima nije imao toliku gledanost ni popularnost. A sam taj početak izbora za najbolju pjesmu Europe datira u, sada već davnu, 1956. godinu.
Zašto Eurosong?
Mnogi koji žele znati više o Eurosongu, u svoja istraživanja o bogatoj povijesti koje natjecanje nudi polaze s jednim, početnim, pitanjem – zašto je uopće došlo do osnivanja Eurosonga? Da bi se mogao dati kompletan odgovor na ovo pitanje, najprije je potrebno objasniti tko je organizator natjecanja.
Portal eurosong.hr obiluje vijestima iz eurovizijskog svijeta, a u mnogima od njih spominje se Europska radiotelevizijska unija, ili skraćeno EBU. Ova organizacija stoji iza svakog izdanja Eurosonga i s televizijom domaćinom radi na njegovu održavanju. Osnovana je 1950. godine s ciljem međusobne suradnje europskih televizijskih kuća i razmjene ideja. Isprva je brojila 23 članice, dok danas organizaciju čini 73 članova iz 56 država.
Upravo u ovoj organizaciji, sredinom 50-ih godina 20. stoljeća javila se ideja o stvaranju novih načina pomoću kojih bi zemlje članice surađivale. U siječnju 1955., Vijeće na čijem je čelu bilo Marcel Bezençon razmatralo je ideju o stvaranju televizijskog glazbenog natjecanja na kojem bi sudjelovale europske zemlje. Uzor natjecanju bio je talijanski glazbeni festival Sanremo, a Generalna skupšitna EBU-a u listopadu 1955. godine donijela je odluku o pokretanju Eurosonga.
Švicarska – prvi domaćin
Na istoj skupštini odlučeno je kako će domaćin prvog izdanja Eurosonga biti švicarski grad Lugano. Zašto baš ovaj izbor? Tri su razloga zbog kojih je Švicarska izabrana kao domaćin. Prvi razlog je taj što se ova alpska zemlja u sama ponudila da ugosti natjecanje. Drugi razlog je tehničke prirode. Naime, Švicarska se geografski nalazi u sredini Europe te je zbog toga pogodna za prijenos televizijskog signala diljem kontinenta. Sjedište EBU-a se također nalazi u ovoj zemlji pa je to ujedno i treći razlog zbog kojeg je izabrana za prvog domaćina. Ovaj povijesni Eurosong održao se u kazalištu i kazalištu u Luganu, koje je 2001. srušeno kako bi se izgradio kasino.
Svaka država koja se htjela natjecati imala je pravo na dva predstavnika, a bilo je preporučeno i da svaka država održi svoj izbor na kojem će odlučiti koje dvije skladbe poslati. Na prvom se Eurosongu trebalo natjecati 10 zemalja (20 pjesama), ali su Austrija, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo diskvalificirani jer su svoje skladbe poslali nakon što je prošao rok za prijavu. Prema tome, natjecalo se ovih sedam zemalja:
- Belgija
- Francuska
- Italija
- Luksemburg
- Nizozemska
- Njemačka
- Švicarska
Prva pobjednica je…
Ovo prvo izdanje Eurosonga održalo se 24. svibnja 1956. godine, a gledatelje je kroz natjecanje vodio televizijski voditelj Lohengrin Filipello. Pobjednika su odlučili glasovi dvočlanih žirija zemalja sudionica koji su svoje glasove podijelili nako što su se na sceni izvele sve pjesme. Članovi žirija natjecanje su pratili na televizoru u posebnoj prostoriji u luganskom kazalištu. Svaki član žirija sve je pjesme tajno ocjenjivao bodovima od 1 do 10, pa tako i pjesmu iz svoje zemlje.
Nakon 100 minuta natjecanja, u konačnici su bili otkriveni rezultati glasovanja koji su pokazali kako prvu pobjedu na Eurosongu odnosi Lys Assia s pjesmom Refrain. Tijekom pobjedničkog nastupa, Lys su obuzele emocije te je zaboravila tekst i pjesmu uspjela otpjevati iz drugog pokušaja. Plasmani ostalih sudionika nisu poznati jer je, nakon tajnog glasovanja žirija, objavljeno samo ime pobjednika. Ipak, nagađa se da je drugo mjesto zauzeo jedan od njemačkih predstavnika. Vjeruje se i da je treće mjesto pripalo jednoj od dvije belgijske pjesme, dok je druga pjesma pobjednice Lys Assije navodno bila iznimno loše plasirana, te zato nije nikada službeno objavljena.
# – redni broj nastupa, M – osvojeno mjesto
# | Zemlja | Izvođač | Pjesma | M |
1. | Jetty Paerl | De vogels van Holland | 2. | |
2. | Lys Assia | Das alte Karussell | 2. | |
3. | Fud Leclerc | Messieurs les noyés de la Seine | 2. | |
4. | Walter Andreas Schwarz | Im Wartesaal zum großen Glück | 2. | |
5. | Mathé Altéry | Le temps perdu | 2. | |
6. | Michèle Arnaud | Ne crois pas | 2. | |
7. | Franca Raimondi | Aprite le finestre | 2. | |
8. | Corry Brokken | Voorgoed voorbij | 2. | |
9. | Lys Assia | Refrain | 1. | |
10. | Mony Marc | Le plus beau jour de ma vie | 2. | |
11. | Freddy Quinn | So geht das jede Nacht | 2. | |
12. | Dany Dauberson | Il est là | 2. | |
13. | Michèle Arnaud | Les amants de minuit | 2. | |
14. | Tonina Torrielli | Amami se vuoi | 2. |
Zanimljivosti
- Prvi Eurosong pratilo je samo 4 milijuna ljudi.
- BBC-jev Festival of British Popular Song, na kojem su trebali biti odabrani predstavnici UK-a, održan je tek NAKON Eurosonga.
- Svaka država koja je sudjelovala poslala je u Lugano dva predstavnika koji su činili stručni žiri. Dvojac iz Luksemburga je zakasnio i prepustio švicarskom dvojcu da glasuje umjesto njih.
- Pjesma nije smjela trajati dulje od 3 i pol minute.
- Natjecati su se mogli samo samostalni glazbenici – grupama pristup nije bio dopušten.
- Pobjednica nije dobila nikakvu nagradu.
- Ovakav sistem glasovanja nikada kasnije nije prakticiran.
- Sedam država koje su se natjecale na prvom Eurosongu zapravo je istih sedam država koje se smatraju osnivačima Europske Unije.