Uvod u Eurosong – eurosong.hr
Eurosong.hr logo Eurosong.hr logo
Eurosong

Uvod u Eurosong

Za natjecanje koje danas vjerno prate milijuni fanova možemo zahvaliti osnivačkom odboru Europske radiodifuzne unije (European Broadcasting Union – EBU), na čelu sa Švicarcem Marcelom Bezençonom. Po završetku Drugog svjetskog rata, EBU je željela podići moral i povezati europske nacije oko zabavnog glazbenog programa koji bi se istovremeno prenosio u svim zemljama članicama te unije. Natjecanje za pjesmu Eurovizije tako je osnovano po uzoru na uspješni talijanski glazbeni festival Sanremo.

Prvi se pamte

Prvi festival održan je 24. svibnja 1956. godine u Luganu, u Švicarskoj. Sudjelovalo je sedam država, svaka sa po dvije pjesme, a pobjedu je odnijela Lys Assia iz Švicarske s pjesmom Refrain. Od tada do danas, na natjecanju su sudjelovale 52 zemlje, od kojih se njih 27 može pohvaliti pobjedom. Rekord u broju pobjeda drži Irska koja je do sada trijumfirala 7 puta. Za Eurosong vežemo i neka od poznatih imena poput ABBA-e, Celine Dion i Johnnyja Logana, koji je do sada i jedini dvostruki pobjednik ovog natjecanja.

YouTube video

Orkestralna pratnja, drame oko jezika

Od početka natjecanja do 1998., izvođači su nastupali uz pratnju orkestra, a kasnije je dopuštena primjena unaprijed snimljenih instrumentala. No, uz instrumental je obvezan uvjet da pjesma sadrži i vokale.

Tu dolazimo do teme jezika na kojima se pjesme mogu izvoditi, gdje smo svjedočili višekratnim izmjenama pravila. U početku nije bilo restrikcija po pitanju jezika, no EBU je u dva navrata (od 1966. do 1973. i od 1977. do 1999.) uvela strogo pravilo obveze izvođenja pjesme na jednom od službenih jezika pojedine države sudionice. Danas su ta pravila ponovo napuštena, što rezultira mnoštvom pjesama na engleskom jeziku. No, u povijesti Eurosonga zapažene su i pjesme na izmišljenim jezicima (Sanomi – Belgija 2003., Amambanda – Nizozemska 2006. i Julissi – Belgija 2008.).

A 12 bodova dobiva…

Sustav glasovanja također se mijenjao tijekom godina. Današnja verzija sastoji se u tome da svaka zemlja dodjeljuje dva seta bodova, onaj publike i onaj stručnog žirija (sastavljenog od 5 stručnjaka). Najboljih 10 pjesama po sudu publike/žirija dobiva bodove od 1 do 8, odnosno 10 i 12 bodova. Ranije su odluke o pobjedničkim pjesmama u potpunosti bile u rukama nacionalnih žirija. No, 1997. je u nekoliko zemalja sudionica uz glasove žirija eksperimentalno uvedeno i telefonsko glasovanje publike, koje je od 1998. na radost većine fanova postalo tradicija. Danas je glasovati moguće i putem SMS-a te preko službene aplikacije.

YouTube video

Širenje formata natjecanja i uvođenje polufinala

Kroz devedesete, po završetku Hladnog rata, natjecanju se počelo pridruživati sve više zemalja, format se naglo širio te je bilo nužno odrediti način odabira zemalja koje će osigurati kvalifikaciju u finale. Godine 1993. uvedeno je prvo preliminarno natjecanje, tzv. Kvalifikacija za Millstreet. Kasnije je uvedeno pravilo da se 6 posljednjeplasiranih država iz tekuće godine nije kvalificiralo na iduće natjecanje, a od 1996. finaliste je birao žiri temeljem audiosnimki pristiglih pjesama. Od 1997. do 2001. mjesto u finalu nisu mogle zaslužiti zemlje koje su u prethodnih pet godina imale najslabije prosječne rezultate, a između 2001. i 2003. ponovo je uvedeno pravilo kvalifikacije temeljem dobrog rezultata na natjecanju tekuće godine.

Prva pojava polufinala bilježi se 2004. godine, kada je uvedena jedna polufinalna večer. U finale se automatski plasiralo 10 najuspješnijih zemalja iz prethodne godine te tzv. Velika četvorka (zemlje koje doprinose EBU s najviše financijskih sredstava – tada Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Španjolska, kasnije tzv. Velika petorka, s povratkom Italije na natjecanje). Ostali su plasman trebali zaslužiti putem polufinala, koje je jamčilo još 10 mjesta u finalu. Od 2008. godine je uveden format natjecanja s dvije polufinalne večeri, kakav znamo i danas. Svi sudionici, izuzev tzv. Velike petorke i zemlje domaćina, svoj plasman u finale trebaju osigurati putem polufinala. Iz svakog polufinala u finale ulazi 10 najboljih pjesama po izboru publike i žirija.

Što se dogodilo 1969.?

Možda i najzanimljiviji rasplet glasovanja dogodio se 1969. na natjecanju u Madridu, kada su pobjedu odnijele čak četiri države. Zajedno su slavile Španjolska, Francuska, Velika Britanija i Nizozemska, koje su prikupile svaka po 18 bodova žirija. Kako tada nije postojalo pravilo u slučaju izjednačenja, ostalo je jedino proglasiti četiri pobjednika.

Tko sve može sudjelovati?

Radi velike uspješnosti i gledanosti, Eurosong se i dalje širi te voditelji i gledatelji od 2015. na natjecanju pozdravljaju i najnoviju sudionicu – Australiju. Sudjelovanje Australije na Eurosongu izaziva čuđenje mnogih, no geografska pripadnost Europi nije ono što uvjetuje sudjelovanje. Uvjet je aktivno članstvo u EBU, koje podrazumijeva plaćanje članarine. Tako na ovom natjecanju redovito gledamo i Izrael, Armeniju te još nekolicinu neeuropskih zemalja, kao i onih čiji je teritorij samo djelomice u Europi (Gruzija, Azerbejdžan). Tijekom ranijih godina, redovit sudionik bila je i Turska, a natjecali su se i Maroko, Luksemburg, Monako, Andora i Slovačka. Interes za sudjelovanjem svojevremeno su iskazali i Libanon, Tunis i Lihtenštajn, no ove zemlje ipak još nisu ostvarile premijerni nastup na Eurosongu. Špekulira se da će to uskoro ostvariti Kazahstan, koji je 2018. po prvi puta sudjelovao na Dječjoj pjesmi Eurovizije.

Novosti i pogled u budućnost

Radi velike uspješnosti i gledanosti, Eurosong se i dalje širi te voditelji i gledatelji od 2015. na natjecanju uz europske zemlje pozdravljaju i najnoviju sudionicu – Australiju.

Zadnje brojke sugeriraju kako Eurosong prati preko 180 milijuna gledatelja diljem Europe i svijeta. Natjecanje su prethodnih godina prenosile i Kina, Kanada i SAD. Stoga nimalo ne čudi kako se u ulozi gostujućih izvođača pojavljuju i neke od najvećih svjetskih zvijezda (Justin Timberlake, Madonna). Sve ovo podsjetnik je zašto je Eurosong vrhunski glazbeni spektakl kojemu se svake godine iznova rado vraćamo! (Sanja Daić)

YouTube video

Svi dosadašnji pobjednici Eurosonga

Godina Domaćin Zemlja Izvođač Pjesma Bodovi
2023. Liverpool Švedska Loreen Tattoo 583
2022. Torino Ukrajina Kalush Orchestra Stefania 631
2021. Rotterdam Italija Måneskin Zitti e buoni 524
2020. Rotterdam
2019. Tel Aviv Nizozemska Duncan Laurence Arcade 498
2018. Lisabon Izrael Netta Barzaili Toy 529
2017. Kijev Portugal Salvador Sobral Amar pelos dois 758
2016. Stockholm Ukrajina Jamala 1944 534
2015. Beč Švedska Måns Zelmerlöw Heroes 365
2014. Kopenhagen Austrija Conchita Wurst Rise Like a Phoenix 290
2013. Malmö Danska Emmelie de Forest Only Teardrops 281
2012. Baku Švedska Loreen Euphoria 372
2011. Düsseldorf Azerbajdžan Ell & Nikki Running Scared 221
2010. Oslo Njemačka Lena Satellite 246
2009. Moskva Norveška Alexander Rybak Fairytale 387
2008. Beograd Rusija Dima Bilan Believe 272
2007. Helsinki Srbija Marija Šerifović Molitva (Молитва) 268
2006. Atena Finska Lordi Hard Rock Hallelujah 292
2005. Kijev Grčka Helena Paparizou My Number One 230
2004. Istanbul Ukrajina Ruslana Wild Dances 280
2003. Riga Turska Sertab Erener Everyway That I Can 167
2002. Tallinn Latvija Marie N I Wanna 176
2001. Kopenhagen Estonija Tanel Padar, Dave Benton & 2XL Everybody 198
2000. Stockholm Danska Olsen Brothers Fly on the Wings of Love 195
1999. Jeruzalem Švedska Charlotte Nilsson Take Me to Your Heaven 163
1998. Birmingham Izrael Dana International Diva (דיווה) 172
1997. Dublin Ujedinjeno Kraljevstvo Katrina and the Waves Love Shine a Light 227
1996. Oslo Irska Eimear Quinn The Voice 162
1995. Dublin Norveška Secret Garden Nocturne 148
1994. Dublin Irska Paul Harrington & Charlie McGettigan Rock ‘n’ Roll Kids 226
1993. Milstreet Irska Niamh Kavanagh In Your Eyes 187
1992. Malmö Irska Linda Martin Why Me? 155
1991. Rim Švedska Carola Fångad av en stormvind 146
1990. Zagreb Italija Toto Cutugno Insieme: 1992 149
1989. Lausanne Jugoslavija Riva Rock Me 137
1988. Dublin Švicarska Céline Dion Ne partez pas sans moi 137
1987. Bruxelles Irska Johnny Logan Hold Me Now 172
1986. Bergen Belgija Sandra Kim J’aime la vie 176
1985. Göteborg Norveška Bobbysocks! La det swinge 123
1984. Luxembourg Švedska Herreys Diggi-Loo Diggi-Ley 145
1983. München Luksemburg Corinne Hermès Si la vie est cadeau 142
1982. Harrogate Njemačka Nicole Ein bißchen Frieden 161
1981. Dublin Ujedinjeno Kraljevstvo Bucks Fizz Making Your Mind Up 136
1980. Haag Irska Johnny Logan What’s Another Year 143
1979. Jeruzalem Izrael Milk i Honey Hallelujah 125
1978. Pariz Izrael Izhar Cohen i Alphabeta A-Ba-Ni-Bi 157
1977. London Francuska Marie Myriam L’oiseau et l’enfant 136
1976. Haag Ujedinjeno Kraljevstvo Brotherhood of Man Save Your Kisses for Me 164
1975. Stockholm Nizozemska Teach-In Ding-a-dong 152
1974. Brighton Švedska ABBA Waterloo 24
1973. Luxembourg Luksemburg Anne-Marie David Tu te reconnaîtras 129
1972. Edinburgh Luksemburg Vicky Leandros Après to 128
1971. Dublin Monako Severine Un banc, un arbre, une rue 128
1970. Amsterdam Irska Dana All Kinds of Everything 32
1969. Madrid Španjolska

Ujedinjeno Kraljevstvo

Nizozemska

Francuska

Salomé

Lulu

Lenny Kuhr

Frida Boccara

Vivo cantado

Boom Bang-a-Bang

De troubadour

Un jour, un enfant

18

18

18

18

1968. London Španjolska Massiel La, la, la 29
1967. Beč Ujedinjeno Kraljevstvo Sandie Shaw Puppet on a String 47
1966. Luxembourg Austrija Udo Jürgens Merci, Chérie 31
1965. Napulj Luksemburg France Gall Poupée de cire, poupée de son 32
1964. Kopenhagen Italija Gigliola Cinquetti Non ho l’età 49
1963. London Danska Grethe & Jørgen Ingmann Dansevise 42
1962. Luxembourg Francuska Isabelle Aubert Un premier amour 26
1961. Cannes Luksemburg Jean-Claude Pascal Nous les amoureux 31
1960. London Francuska Jacqueline Boyer Tom Pillibi 32
1959. Cannes Nizozemska Teddy Scholten Een beetje 21
1958. Hilversum Francuska André Claveau Dors, mon amour 27
1957. Frankfurt Nizozemska Corry Brokken Net als toen 31
1956. Lugano Švicarska Lys Assia Refrain

Podržite Eurosong.hr

Znate li da sav sadržaj na portalu radimo volonterski, iz ljubavi prema Eurosongu, izvođačima i zajednici fanova?

Ako vam se sviđa što radimo, podržite nas!

Iza svega što vidite stoji 17 vrijednih fanova koji izdvajaju vrijeme, trud i novac za održavanje stranice, a kako bismo izvještavali s događanja sami plaćamo i putovanja i smještaj na Dori i Eurosongu.

Kako bismo i dalje mogli biti tu za vas i donositi vam zanimljive sadržaje, donirajte i pomozite da eurosong.hr ostane mjesto okupljanja za sve fanove iz regije.

Donirajte
PODIJELI ČLANAK