Eurosong.hr logo Eurosong.hr logo

Preko Bodena i Alpi do Beča

  5 min za čitanje   Napiši prvi komentar

Za nešto više od tri mjeseca, točnije 19. svibnja, cijela Europa će imati priliku dočekati 60. po redu Eurosong, koji će biti održan u Austriji. Nakon što je prošle godine u Kopenhagenu Conchita Wurst lagano odnijela pobjedu, ove godine Eurosong dolazi u Beč, a tamošnji organizatori su odlučili da će se Eurosong održati u Wiener Stadthalle.

Vienna_Stadthalle
Vienna Stadthalle

Austrija je na Eurosongu nastupala 47 puta. Prvi put na scenu Eurosonga nastupaju 1957. godine, a dosad su ostvarili dvije pobjede, 1966. i 2014. godine. Prvu pobjedu ostvarili su s pjesmom Merci Cherie, koju je otpjevao Udo Jürgens. Nastupali su na 47 izdanja, a triput su završili s nulom, točnije 1962., 1988. i 1991. godine. Ono što je zanimljivo jest da su Austrijanci na Eurosongu od Britanaca dobili najviše bodova, a također su i uzvratili te najviše bodova davali Britancima.

REPUBLIKA AUSTRIJA

Površina: 83.872  km2
Stanovništvo: 8.280.703
Službeni jezik: njemački
Službena valuta: euro
BDP: 33.615 $

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c6/Karta_Austrije.png

http://zeljko-heimer-fame.from.hr/images/at_s.gif

Kao i danska zastava, i za austrijsku zastavu se smatra da je jedna od najstarijih nacionalnih zastava na svijetu. Nju je dizajnirao vojvoda Leopold V. Austrijski za vrijeme križarskih ratova. Zastava ima tri jednaka dijela crveno-bijelo-crveno, te u sredini grb koji prikazuje orla s krunom, čekićem i srpom, pokidanim željeznim lancem i austrijskom zastavom u sredini. Zlatna zidana kruna na glavi predstavlja građanstvo, pokidani željezni lanac slobodu, zlatni srp seljački stalež, a zlatni čekić industriju i zanatstvo.

Službeni naziv Österreich (što na hrvatskom znači “istočno kraljevstvo”) prvi put se spominje 996. godine. Austrija je dugi niz stoljeća bila carstvo, a novija austrijska državnost počinje 27. srpnja 1955. godine. Od 1995. godine članica je Europske unije, a kao i većina zemalja, uvela je euro kao svoju valutu 2002. godine. Što se tiče njezinog teritorijalnog ustroja, dijeli se na devet saveznih država: Burgenland, Kärnten, Niederösterreich, Salzburg, Oberösterreich, Steiermark i Tirol. Austrijanci se najviše služe njemačkim jezikom, s različitim dijalektima, a u ponekim dijelovima se koriste i hrvatski, mađarski, romski i slovenski jezik.

Austrija je parlamentarna republika u kojoj narod bira i zastupnike u parlamentu i predsjednika. Predsjednik se bira na mandat od šest godina (trenutno je na vlasti Heinz Fischer), dok je mandat parlamenta i vlade četiri do pet godina, a mandat budućem premijeru daje predsjednik. Funkciju premijera od 2013. godine obavlja Weiner Faymann.

Zapad i jug Austrije leži na Alpama što omogućuje razvoj zimskog turizma gdje se Austrija ubraja u sami vrh turističko poželjnih destinacija. Sjever i istok su uglavnom ravnice. U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama.

Najveći austrijski gradovi su Beč, Graz, Linz, Salzburg, Innsbruck i Klagenfurt.

Austrijanci imaju i prepoznatljivu kuhinju. Njihovi najveći specijaliteti jesu bečki odrezak, savijača od jabuka i bečka kuhana govedina, a svakako njihov najveći ponos iz kuhinje jest Sacher torta.

http://cdn.coolinarika.net/image/sacher-torta-fd380b71a6920556747f7e1db6ebc213_view_l.jpg?v=9
Izvor: coolinarika

Austrija je država rođenja mnogim slavnim umjetnicima kao što su Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss… No i mnoge današnje zvijezde rođene su u Austriji, a sigurno jedni od najvećih su glumac i političar Arnold Schwarzenegger te dvostruki oskarovac Christoph Waltz.

VIENNA – WIEN – BEČ

Beč je glavni i najveći grad u Austriji, te ima oko 1.7 milijuna stanovnika. Beč su osnovali Kelti. U prvom stoljeću prije Krista Rimljani su na mjestu grada osnovali rimski logor Vindobona.

Od 1440. godine Beč je bio glavni grad mnogih država, carstava i monarhija koje su vladale tim područjem. Jedno od prvih sveučilišta osnovano je u Beču 1365.godine.

Grad se nalazi na završetku planinskih lanaca Alpe na istoku i leži na rijeci Dunav. Zbog mnogih vladanja raznih carstava i monarhija u Beču danas možemo naći bezbroj arhitektonskih ostavština iz tih vremena. Jedne od najpoznatijih građevina su: Kraljevska palača Hofburg, Dvorac Schönbrunn, Dvorac Belvedere, Zavjetna crkva, Austrijski parlament, Hundertwasserhaus, Katedrala sv. Stjepana, Zgrada sveučilišta, Zgrada bečke secesije…

http://www.hofburg.com/jart/prj3/hofburg/images/cache/d99e97643d773d27bb28e03d528d9248/566db7516ca8d14cdfc04f9d9bea7506
Dvorac Hofburg
izvor: hofburg.com
http://users.ece.gatech.edu/rincon-mora/arte/austria/aus_wien_schonbrunn128b.jpg
Dvorac Schönbrunn
izvor: gatech.edu
http://static.panoramio.com/photos/large/17220423.jpg
Dvorac Belvedere
izvor: panoramio.com
http://www.mts-vienna.com/guide/wp-content/gallery/hundertwasserhaus-wien/hundertwasserhaus-wien.jpg
Hundertwasserhaus
izvor: mts-vienna.com

ZANIMLJIVOSTI

  • PEZ slatkiš izmišljen je u Austriji
  • Najveći restoran na svijetu „St. Peter Siftskeller“ je u Beču, a osnovan je 1803. godine.
  • Najpopularniji austrijski sportovi su aplsko skijanje, snowboardanje i skijaško skakanje.
  • Nogomet je također jako popularan u Austriji. Naime, 1901. godine u Beču je odigrana prva međunarodna nogometna utakmica. Zlatno doba austrijskog nogometa dogodilo se između 1934. (polufinale SP-a) i 1954. godine (treće mjesto). Također, 2008. godine su zajedno sa Švicarskom organizirali Europsko nogometno prvenstvo.
  • Prvu šivaću mašinu na svijetu dizajnirao je Austrijanac Josef Madersperger.
  • Najstariji zoološki vrt na svijetu je Tiergarten Schönbrunn u Beču, koji je osnovan 1752. godine.
  • Bečko gradsko groblje (Zentralfriedhof) ima preko 2 i pol milijuna grobova, što je više od broja bečkog stanovništva. Među njima su i oni Ludwiga van Beethovena, Antona Schönberga, Franza Schuberta i ostalih.
  • Čak 50.8 % austrijskih muškaraca ima povećanu tjelesnu težinu, što je najviše u Europskoj uniji, no samo 8.6% pate od prekomjerne tjelesne težine.
  • Austrijanci su najveći radoholičari u Europi, s prosjekom od 45 sati radnog vremena.
  • Do 2013. godine Austrija ima čak 20 dobitnika Nobelove nagrade. Sedam dobitnika je iz područja psihologije ili medicine, petero njih je dobilo nagradu iz kemije, troje iz fizike te Friedrich Hayek iz ekonomije. Također, prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za mir je austrijska barunica Bertha von Suttner.

https://youtube.com/watch?v=ww-cBJF10i4

0
PODIJELI ČLANAK

Još nema komentara. Neka tvoj komentar bude prvi?

Komentiraj članak

Komentari se moderiraju i objavljuju samo ako pridonose raspravi na konstruktivan način. Ukoliko se ne slažeš s nekim člankom ili komentarom, slobodno iznesi svoje mišljenje ali na pristojan način. Ako se tvoj komentar odnosi na gramatičke ili stilske pogreške, problem s web stranicom ili bilo što drugo što nije vezano uz članak, javi nam se.

Trebaš biti prijavljen za komentiranje! Prijavi se?