Specijal: Melodifestivalen - u čemu je stvar? – eurosong.hr
Eurosong.hr logo Eurosong.hr logo

Specijal: Melodifestivalen – u čemu je stvar?

  8 min za čitanje   19 komentara

Pozitivan šok vidi se u očima Christera Björkmana, izvršnog producenta Melodifestivalena, u prijenosu Second Chance Showa dok uručuje voditeljici Gini Dirawi rezultate glasanja te večeri.

– Šest milijuna glasova – govori Björkman podjednako uzbuđeno i šokirano – mislim da je to novi rekord.

To je i bio novi rekord. Već peti u nizu ove godine. Melodifestivalen je švedski nacionalni predizbor za Eurosong. No to nije samo još jedan predizbor za koji se imate priliku odlučiti u subotnjim večerama veljače i prve polovice ožujka. Evo i zašto.

Unazad posljednjih 15 godina, a zahvaljujući nešto kompleksnijoj matematici omjera i zbrojeva, plasman Švedske na samom Eurosongu (u finalu) se poboljšao nekih 24 % u odnosu na njihove rezultate prije postojanja Melodifestivalena. Naime, u devedesetima su nakon Caroline pobjede 1991. gledanost i interes za Eurosongom drastično opali zahvaljujući plasmanu Christera Björkmana na Eurosongu 1992. s pjesmom Imorgon är en annan dag (Sutra je novi dan), koji je do 2015. i austrijskih nula bodova bio najgori plasman domaćina na Eurosongu u povijesti. Te ključne 2002. godine Svante Stockselius, tadašnji urednik zabavnog programa, a kasnije i izvršni producent Eurosonga (2003. – 2010.), odlučio je potpuno preobraziti Švedski predizbor i jednu noć i jedno finale proširiti na 5, a kasnije i 6 tjedana turneje i natjecanja, a kao osobu koja je nadzirala prijelaz u novi format natjecanja Svante je postavio bivšeg frizera koji je neizravno i doveo do pada u interesu za natjecanje – Christera Björkmana. Napravio je odličan posao te je od 2002. njegovo ime sinonim za Melodifestivalen. Tadašnji skok u popularnosti razlog je zašto svake godine na adresu SVT-a redovito dolazi preko 1.000 pjesama čiji se izvođači žele natjecati i osvojiti titulu predstavnika Švedske. Neki kojima to ne uspije ili lansiraju međunarodnu karijeru ili pak samo s plasmanom u finale nastave s rekordnom prodajom albuma i turnejama po Skandinaviji.

http://www.svtstatic.se/cms-image/cachable_image/1336473424/svts/article61465.svt/alternates/large/spe08f2a.jpg
Propast i spas Melodifestivalena u žaru izvedbe Švedske pjesme na Eurosongu 1992.

Ove godine Melodifestivalen slavi svoju 15. godinu postojanja na SVT-u, švedskoj nacionalnoj javnoj televiziji. Također se ove godine obaraju rekordi u brojevima glasova na tom natjecanju, a broj glasova nam govori da u odnosu na devet milijuna stanovnika koliko ih živi u Švedskoj (2015.), njih se dvije trećine odlučilo na glasanje prošle subote. U prvom polufinalu se voditeljica našalila i istaknula kako je to daleko veći broj od broja glasova na prethodnim parlamentarnim izborima. Ono što ovaj festival čini uspješnim je spoj dviju televizijskim gledateljima iznimno bitnih stvari: inkluzivnost i korisnost.

http://www.escpanelen.se/wp-content/uploads/2015/07/mf_2013_karta.png
Raspored MF-a 2013: zeleno sunce – četiri polufinala, crveno sunce – “2nd Chance Show”, žuto sunce – Finale

Prvo – Melodifestivalen je inkluzivan, odnosno uključuje cijelu Švedsku tako što funkcionira kao velika turneja koja je svake subote u drugom gradu u Švedskoj, a svake se godine “tura” mijenja i drugi gradovi bivaju uključeni u priču koja nam na svom kraju donosi pobjednika koji se do promjene formata birao u Stockholmu, Göteborgu i Malmöu. Činjenica da se održava diljem Švedske daje mogućnost građanima da i sami prisustvuju ovakvom jednom događaju, posebice zato što je u Švedskoj u to doba tamna i tmurna zima, a prevladava običaj jednostavno se na ekstremnim hladnoćama zatvoriti u svoje domove i odande pratiti štogod se događalo u Stockholmu, kako je to bio slučaj do 2002. godine kada je SVT počeo aktivnije provoditi svoju reformu decentralizacije. No, pozitivna strana ovog koncepta je da je svaka subota koja prođe u praćenju ovog koncerta subota bliže proljeću, što se i vidi u subotu nakon finala svake godine kada i kalendarski nastupa proljeće. Neki su nazvali Melodifestivalen soundtrackom koji švedsku prati na putu kroz zimu, a na njemu se gdjegdje pojavi i neka pjesma koja će teško izaći iz uha.

File 10-03-16 13 27 38
Pregled brojeva za glasanje u finalu MF-a 2011.

Drugo – korisnost. Natjecanje je napravljeno na način koji cijeli Melodifestivalen pretvara u veliki humanitarni koncert koji traje šest tjedana, jer za švedske gledatelje uz ono što bi bila naša varijanta 060-poziva gdje bi cijena iznosila tri i pol kune (3,60 kruna), postoji varijanta koja bi u Hrvatskoj bila ekvivalent pozivnom broju 062 s cijenom lokalnog poziva te donacije osam do devet kuna u humanitarne svrhe (9,90 kruna, od čega 8,90 ide i humanitarne svrhe), tj. organizaciju Radiohjälpen. Ista opcija postoji i za slanje poruka SMS-om. Ovime Šveđani spajaju ugodno s korisnim i uz to što pomažu maloj djeci u nerazvijenim državama Afrike, paralelno skupljaju glasove kako bi na što demokratskiji način izabrali pobjednika natjecanja o kojemu pričamo.

Sljedeća točka koja se također ističe je sama produkcija emisije. Sami financijski podaci i budžet Melodifestivalena nisu poznati švedskoj javnosti te se zna samo kao “dobro čuvana tajna”. Procjenjuje se, doduše kako se cijena kreće između 30 i 40 milijuna k(r)una (tečaj kune i krune je vrlo sličan, tako da gotovo možemo zaobići pretvorbu iz jednog u drugo). Fredrik Jönsson glavni je dizajner svjetla koji je u priči o Melodifestivalenu od njenog postanka te se s ostatkom osoblja brine za to da sva oprema nađe svoje mjesto uoči generalnih proba koje počinju svaki četvrtak ujutro. Fredrik je digao pogled prema stropu arene i gledajući u jedan od gore pričvršćenih reflektora izjavio: File 10-03-16 13 39 08

– Ovi koštaju 30.000 kruna po komadu, a zna ih biti i do 200 komada. Sama vrijednost opreme je između pet i šest milijuna kruna, samo po pitanju hardvera. – No ni on ne zna reći koliko sve skupa košta jer kao dizajner svjetla nema uvida u budžet. Petnaest kamiona parkirano je pred arenom, a služi za prijevoz 35 tona materijala koji će se ove godine, uz to što služe za konstrukciju pozornice Melodifestivalena, vjerojatno koristiti i za sastavljanje pozornice Eurosonga u Globen Areni u Stockholmu u svibnju. Producent također ne zna koliko je novca u igri, a šefica zabavnog programa ne smije reći. U konačnici nam to i nije toliko bitan podatak jer uzevši u obzir da je unazad već 10 godina finale Melodifestivalena redovito najgledaniji televizijski događaj u Švedskoj, a i među eurovizijskom publikom u Europi, vjerujem da se trošak može opravdati.

Puno će Švedskoj susjednih država s podsmijehom pričati o Melodifestivalenu upravo zato što nešto tako komično kao predizbor za Eurosong Šveđani shvaćaju toliko ozbiljno; uzevši u obzir da je Šveđanima nakon sporta, drugi najdraži hobi zborsko pjevanje, ne iznenađuje da se ovi Skandinavci toliko uzbune oko jednostavnog natjecanja za najbolju pjesmu. Tu je ugodno navesti da je 2010. jedina godina od uvođenja novog formata kada Švedska nije ušla u veliku završnicu Eurosonga u Norveškoj. Idući dan sve su dnevne i internetske duplerice bile posvećene toj “nacionalnoj katastrofi”. Sama činjenica da Melodifestivalen traje toliko dugo daje mogućnost gledateljima da se kroz duži period upoznaju s pjesmama i zavole ih, što objašnjava zašto je gledateljima nakon toliko dugog kontakta s pjesmom stalo i do plasmana Švedske na Eurosongu. Sam sâm primijetio da kada nekome iz Švedske spomenete da pratite Melodifestivalen neki ponos u očima im zablista prije nego se nasmiju i kažu kako to nije moguće, ali činjenica što sam uopće sposoban izgovoriti tako dugu riječ izvan konteksta govori im kako nije riječ o šali.

Šveđani svake subote, a posebno one kada je finale, organiziraju večere i zabave uoči Melodifestivalena, samo kako bi ga u što većem broju mogli gledati zajedno ako već nisu u mogućnosti priuštiti si jednu od 395 (tribine) do 1195 (parket) kruna http://img.tradera.net/images/497/222563497_d91fd038-d664-47ed-940e-eb6d10c1b311.jpgvrijednih karata za finale u stockholmskoj Friends Areni. Björkman je prije nekoliko godina izjavio: – Melodifestivalen svoj uspjeh duguje švedskom nastojanju da se stvari ne rade na pola. Kada smo odlučili oživjeti Melodifestivalen, naš je cilj bio stvoriti odličnu i privlačnu emisiju koja neće samo koristiti nama kao televizijskoj kući, već i glazbenoj industriji te našim gledateljima. Ponosan sam jer mogu reći da smo upravo u tome uspjeli.

Rasprava19

  1. Christer Björkman — 12. ožujka 2016. u 16:25

    Svaka čast Tomo Maretić na prikazu stvari kakve jesu – Melodifestivalen je jači i od samog Eurosonga. Švedska je sretna što me ima.

  2. KličkoVitalij — 12. ožujka 2016. u 02:42

    Koja Dora ? Daj čitajte, makar naslove.

  3. Danny — 11. ožujka 2016. u 23:15

    Ne dirajte mi Doru. Dora je uvijek bila dobra. Samo je u zadnje vrijeme odabir pobjednika bio loš.

  4. KličkoVitalij — 11. ožujka 2016. u 22:49

    Ovo je rijedak primjer članka u kojem nijedan jedini komentar nema ama baš nikakve veze sa temom. Zašto to radite ? Ovo je divan specijalni uvodnik za sutrašnje finale Melodifestivalena, i umjesto da se sada ovdje raspravlja o tome i odaju zaslužne hvale autoru, vidite o kakvim vi budalaštinama pričate.

  5. Kocсмoпoљ — 11. ožujka 2016. u 21:35

    Ne čudi mi to , kad u Hrvatskoj vlada atmosfera kao za komemoracije …a srpske cajke su vam glavne ..alfa i omega većine izlazka kod mmladih .. .. i šta tu Filip da peva i kome?
    Filip je vrlo kvalitetan i presladak frajer i da je Srbin uspeo bi ovde u Srbiji , bez problema.
    Grašo je odličan za esc, samo da mu se uradi prava stvar.

  6. Kocсмoпoљ — 11. ožujka 2016. u 21:25

    @blink
    slažem se s tobom uvezi švedskih pesama .. ima reciklaže koliko ti scre želi ..kiča i šunda do bola. ali da se uvek izabrati nešto dobro .Samo što oni isto ima kad potpuno omanu u izboru ..

    Ne bi trebalo ići na neku preveliku doru , dovoljno je i 10 pesama da se selektuje, ali da to bude vredno pažnje i da ima bar dve ovog tipa što sad ima Nina. Hrvatska je zaglavila u pogledu muzike u devedestim ..to je sve stara pop škola i to yugoslovenska još uvek … kako su radili nekada tako rade i sada , samo malo oplemene i to je to

    Sledeće godine obavezno da ide Petar Grašo i sa njim Filip Dizdar.. 🙂

  7. Kocсмoпoљ — 11. ožujka 2016. u 21:16

    @blink
    Ja i jesam upravo pre neki dan rekao da bi bilo dobro da se Dora vrati , ali ako će to neko zaista ozbiljno shvatiti .Ako neće, bolje da je nema. Dora posldnjih skoro celih 10 godina ( dok je postojala ) nije ništa valjala. Nema ništa bolje od pravog internog izbora kao ove godine.

  8. Kocсмoпoљ — 11. ožujka 2016. u 21:14

    Hrvatska pošto je izašla ove godine iz šume na pravi drum, neka ga se drži ….
    interno birati uvek , umešati strance u priču , što se može više ( a ne može uvvek) …i ići ciljano na pesmu i kvalitet u svakom smislu ..i to je to …
    Zaboravite na Doru .. to je moglo da funkcioniše samo u davno prošlim vremenima , i dok je teta Ksenija sve predvodila.A sad to nema ko da vodi na taj način , ne shvata to i ne želi niko u HRT. Ali nije to u suštini ni potrebno , kad izbacite pesmu ovog tipa kao sa Ninom. .

  9. Kocсмoпoљ — 11. ožujka 2016. u 21:11

    eh kad pas ne bi sr_ao ulovio bi zeca 🙂

    Dora da putuje po Hrvatskoj …. verovatno bi ličila na onu vašu etno emisiju , lijepom našom 🙂
    Dora je svršen projekat , odavno.

  10. Danny — 11. ožujka 2016. u 21:01

    Eh kad bi naša ”Dora” tako putovala po HR

  11. Kocсмoпoљ — 11. ožujka 2016. u 20:48

    ma nije to nama ni bitno ….. mi nemamo tu tradiciju , oni su to imali i pre nego im je to bio glavni izvor biranja pesme za esc…
    a kad nešto postane tradicija i oplemeni se savremenim tehnologijima, ne može da bude loše .
    Ali je zato bitno kakve su pesme i produkcija. A na tome mi moramo i možemo raditi . Festival je nebitan.

  12. Zack — 11. ožujka 2016. u 20:32

    Ne da smo daleko, nego smo svjetlosnim godinama udaljeni od toga. Mi čemo do ovoga doć tek kad to postane staromodno, kao što je običaj sa svim ostalim. 😛

  13. Dino — 11. ožujka 2016. u 20:16

    Koliko smo mi daleko od ovoga!

Komentiraj članak

Komentari se moderiraju i objavljuju samo ako pridonose raspravi na konstruktivan način. Ukoliko se ne slažeš s nekim člankom ili komentarom, slobodno iznesi svoje mišljenje ali na pristojan način. Ako se tvoj komentar odnosi na gramatičke ili stilske pogreške, problem s web stranicom ili bilo što drugo što nije vezano uz članak, javi nam se.

Trebaš biti prijavljen za komentiranje! Prijavi se?