I dok odbrojavamo još sitno do prvih proba na pozornici Dore u Sportskoj dvorani “Marino Cvetković” te na kraju i saznanja tko će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu u Tel Avivu, uspjeli smo na kratko uhvatiti najuži tim koji stoji iza projekata Dore i Eurosonga te ih približiti obožavateljima ovog festivala. Popričali smo sa šefom hrvatske eurovizijske delegacije, Željenom Klašterkom, te urednicom Dore, Uršulom Tolj, koji su na ove pozicije zasjeli prošle godine nakon završetka Eurosonga 2018. te vrijedno zasukali rukave kako bi vratili stari sjaj već pomalo zaboravljene ali nikada prežaljene Dore.

Posljednjih godina dogodilo se dosta promjena u hrvatskoj eurovizijskoj delegaciji. Kako ste se odlučili raditi na projektu Dore i Eurosonga?

Željen: Kako sam višestruko vezan uz Doru i kao skladatelj (mislim da sam sedam ili osam puta imao pjesmu na Dori), a uz to sam bio i pobjednik 1994. godine sa skladbom “Nek ti bude ljubav sva” u izvedbi Tonija Cetinskog, i kao dugogodišnji suradnik i urednik te član “Dorinih” žirija, ovaj projekt je i moje osobno uvjerenje da je Dora odličan format i atraktivna TV emisija. Za mene je odluka da se angažiram na povratku Dore poseban izazov. Brand kojeg smo olako zapustili, a koji već drugu godinu pokušavam revitalizirati konačno će uz sav trud i muku ugledati svjetlo dana naravno uz svesrdnu podršku suradnika koji ulažu velik trud u taj projekt. Isto tako i sam Eurosong pruža nove izazove i želje da se postigne što bolji uspjeh. Naravno da su svi prije, pa i ja danas, po pitanju Eurosonga u nekoj “misiji” da dovedu eurovizijsko natjecanje u Hrvatsku.

Uršula: Ja mogu govoriti samo o Dori, jer za Eurosong radim ono što sam radila i lani – urednica sam glasovanja te o delegaciji ne bih. Kao novinarka već dugo pratim domaću scenu, a jedan od mojih prvih novinarskih zadataka bilo je javljanje u Dnevnik uoči Dore devedeset i neke. Već sam neko vrijeme uvjerena da hrvatskoj glazbenoj sceni nedostaje taj brand HRT-a i takav način izbora hrvatskog predstavnika na Euroviziji. Cilj mi je da svi sudjeluju u tom izboru, ili barem imaju tu mogućnost, da dobijemo jak televizijski i glazbeni proizvod te da pokažemo da Dora doista može biti hrvatski Eurosong.

Dora 1999. ostala je zapamćena kao domaći izbor pjesme za Eurosong koji je donio puno hitova, preselio se u Zagreb u veći studio i s većom pozornicom te je iznjedrio našu najuspješniju eurovizijsku pjesmu. Koja je razlika Dore 1999. i danas?

Željen: Razlika je u suvremenijem pristupu scenografiji, novim tehnologijama počevši od HD tehnike snimanja do same produkcije pa i načinu izvođenja pjesama, jer ’99. je pjevače orkestar, a danas idemo prema pravilima Eurosonga – s live vokalima uz matricu. Ta godina bila je i naznaka nekih promjena u odnosu na stare Dore time što se išlo u veću dvoranu što smo i za nadolazeću Doru shvatili kao vrlo bitan element jer veća dvorana daje bolju atmosferu same publike, ali i vizualni efekt.

Uršula: Možda su Dore u 90-ima bile jače po imenima jer su bila druga vremena, u 90-ima je postojao još taj domoljubni naboj, predstavljanja mlade Hrvatske tamo u Europi pa su to htjeli svi pjevači. Danas je i Dora i Eurovizija nešto drugo: glazbeno-scenski spektakl i prijavljuju se samo oni s jasnom vizijom kako njihov nastup treba izgledati. Danas se na Doru šalju pjesme pisane za Eurosong, dok su se nekad slale pjesme namijenjene, prije svega, domaćem tržištu.

Željen Klašterka na pozornici kao autor pjesme “I kako sada ići dalje”

Nakon ukidanja Dore dosta je bilo negativnih komentara da se ukida funkcija HRT-a kao kuće koja potiče domaću glazbu te da se odabirom predstavnika ukida glas publike. Koje je vaše mišljenje o tome?

Željen: A to su priče koje uvijek prate sve poteze HRT-a. Ne bih tu ulazio u detalje, ali kao što se zna i neke druge zemlje šalju svog predstavnika izravno bez natječaja i natjecanja. Osobno glasam za Doru jer, kako spomenuh, to je dobra priča za kojom vlada velik interes.

Uršula: Imam naravno svoje mišljenje, ali ne želim komentirati odluke vodstva kuće. Ja sam zaposlenik i poštujem sve odluke koje šefovi donesu. A treba znati da su odluke uvijek uvjetovane i okolnostima u kojima se donose.

Povratak Dore donio je veliku euforiju među obožavateljima, impresivnu medijsku popraćenost te veliku zainteresiranost autora i pjevača. Jeste li očekivali to? Mislite li da je razlog samo stanka?

Željen: Da, ponekad nije loše nešto ugasiti jer nakon nekog vremena ljudi shvate koliko je to nešto bilo dobro. Pa eto iskoristili smo taj prekid kako bismo ponovno potaknuli velik interes  autora, pjevača, ali i publike.

Uršula: Tome sam se nadala, jako. Veseli me da je tomu tako. Vjerojatno je i duža stanka uvjetovala takvu reakciju, ali mislim da je ta stanka prije svega uvjerila većinu da je ipak Dora pravi put do Eurovizije.

Dora 2019. se vraća u Opatiju, ali u sportsku dvoranu. Što nam donosi ta promjena?

Uršula: Sada već ispada da nam je i ta opatijska dvorana premala, a zamislite što bi bilo da smo ostali u Kristalnoj dvorani. Ja sam bila jedna od zagovarateljica veće dvorane jer ona može primiti puno veću publiku (ne samo onu koja dolazi s pozivnicama nego i onu koja je spremna platiti da bi bila tamo), a i daje slobodu u scenografiji. Dora mora biti velika i raskošna, mora biti mala Eurovizija po sceni, rasvjeti i uvjetima.

Koje promjene nam još donosi Dora 2019.?

Uršula: Na Eurosongu žiriji glasuju tijekom generalne probe (da bi se svi glasovi stigli obraditi na vrijeme) i to smo preuzeli kao nešto što se pokazalo odličnim. Osobno sam intrigirana švedskim modelom glasovanja pa ćemo na osnovi ovogodišnjeg glasovanja testirati funkcionira li on i kod nas te ga možda primijeniti već sljedeće godine.

Veliku je raspravu potaknula jedna stavka u pravilniku – da pjesme neće biti emitirane prije Dore. Zašto ste se odlučili na ovaj korak? Hoćemo li ipak čuti nešto prije?

Uršula: Htjeli to priznati ili ne, činjenica je da sve pjesme u radijskim i televizijskim eterima ne bi imale jednak tretman kada bismo dopustili da se one vrte. Uzmite za primjer Zagrebački festival i pogledajte koliko se koja pjesma vrtila prije festivala i vidjet ćete drastične razlike. Možda se doista neke bolje pjesme vrte više, ali tu ima puno i do poznatosti izvođača. Naravno da će neki glazbeni urednik ako dobije tri pjesme od kojih jednu pjeva poznato ime, a druge dvije debitanti, zavrtjeti tu prvu… Da skratim, neke pjesme biste htjeli-ne htjeli do Dore čuli 50 puta, a neke možda nikad i kad biste glasovali nekako bi vam se ove koje ste čuli učinile bolje… To smo htjeli izbjeći i dati svima jednake šanse. Ionako hrvatsku pjesmu na Euroviziji mnogi glasači diljem Europe čuju prvi put baš za vrijeme prijenosa. Tako da nam treba pjesma koja osvaja na prvu. Ipak, potaknuti željama gledatelja, ali i praksom u drugim zemljama, odlučili smo pustiti 20-ak sekundi svake pjesme prije subote.

Možete li nam otkriti što možemo očekivati na pozornici Dore 16. veljače?

Željen:  Izvođači su evoluirali i bitno im je kako će se prezentirati u svakom segmentu svoga nastupa. Imali smo doista sjajno razrađene ideje pojedinih izvođača kako žele nastupiti. To je i za nas sjajno jer će sve to doprinijeti odličnom efektu za gledatelje, što nam je u konačnici i jedan od ciljeva – ova Dora treba ostati upamćena po dobrim pjesmama, izvođačima, produkciji i scenskim nastupima, a to je onda garancija da će se pričati o kvalitetnim i bitnim stvarima, a onih ostalih priča ovakvih ili onakvih uvijek će biti.

Uršula: Svi izvođači ulažu jako puno truda u osmišljavanju svog scenskog nastupa tako da vjerujem da će gledatelji biti jako zadovoljni. te 16. veljače očekujte puno lijepih scenskih nastupa, zanimljivih pjesama i veliku neizvjesnost oko pobjednika.

eurosong.hr zahvaljuje Željenu Klašterki i Uršuli Tolj na izdvojenom vremenu i suradnji, sa željom da Dora 2019. iznjedri najboljeg predstavnika Hrvatske na Eurosongu!