Zlatko Turkalj: Hrvatska ima autore i glazbenike svjetske glazbene klase – eurosong.hr
Eurosong.hr logo Eurosong.hr logo

Zlatko Turkalj: Hrvatska ima autore i glazbenike svjetske glazbene klase

  9 min za čitanje   20 komentara

Jedno od najprepoznatljivijih lica koje vežemo uz Doru i Eurosong je svakako Zlatko Turkalj Turki. Ovaj radijski voditelj i glazbeni urednik od samih početaka hrvatskog izbora pjesme za pjesmu Eurovizije prati sva eurovizijska glazbena događanja te izvještava uživo s Eurosongova donoseći brojne zanimljivosti koje drugdje možda ne bismo imali prilike ni čuti. Od samih početaka portala eurosong.hr Turki je bio uz nas, slušao naša razmišljanja i uvijek nas rado spominjao, a koliki je i sam fan Eurosonga, otkrio je u kratkom razgovoru.

U 30 godina svoje bogate karijere, od sebe ste napravili brand. Kada biste mogli izdvojiti jedan projekt na koji ste najponosniji, koji bi to bio?

Bilo ih je mnogo, ali recimo, ako moram izdvojiti, onda je to svakako dokumentarno-glazbeni serijal „Žene u glazbenoj industriji“ koji je emitiran na Drugom programu, a pratilo ga je i objavljivanje knjige „73 priče o albumima – žene u glazbi, stihu i interpretaciji“. 15. veljače bit će objavljen i vinil kao svojevrsni soundtrack dokumentarnog serijala i knjige. To mi je baš posebice draga zaokružena novinarska cjelina, a i odlične su reakcije, recenzije i kritike kolega novinara, pjevačica, kantautorica i ljudi iz glazbene industrije. Naravno, ponosan sam i na dokumentarno-glazbeni serijal o kralju funka Dini Dvorniku, radijsko-diskografski projekt „Zimzeleno A novo“, glazbenu akciju „Slušaj Hrvatsko“, humanitarnu akciju „Stop nasilju – Traži se prijatelj“,  okupljanje Band Aida za snimanje pjesme „Od srca mog“ za akciju „Dajmo da čuju“, i, naravno, na svoj Music Pub itd. Naime, ove je godine punih 30 godina od prve dodjele nagrada emisije Music Pub. Tim povodom HRT je zajedno sa svim diskografima objavio dvostruki LP „Music Pub Live“ na kojem se nalaze do sada neobjavljene snimke naših najpoznatijih autora i izvođača.

Zlatko Turkalj/Privatni album

Od samih početaka sinonim ste za Doru i Eurosong koji vjerno prati i biva dijelom tih natjecanja. Na Drugom programu uvijek možemo saznati pojedinosti o natjecanjima, komentirali ste uživo Eurosong na radiju i televiziji, okušali se i u TV voditeljskoj ulozi Dore. Što vam je od toga najdraže, a što vam je bilo najizazovnije?

Doru za radio novinarski pratim i komentiram od njezinih samih početaka. Kad je riječ o Eurosongu, na put sam obično išao s najviše prtljage u našoj delegaciji jer sam nosio svu potrebnu radijsku opremu za instaliranje improviziranog studija u svojoj hotelskoj sobi. Tako sam u tjednu Eurosonga svaki dan s gostima i reportažnim snimkama emitirao dvosatni program uživo. Te emisije mnogo godina bile su glavni izvor informacija za naše slušatelje, dobar dio medija u Hrvatskoj, koji su često citirali upravo komentare i događaje iz mojih javljanja, te obožavatelje Dore i Eurosonga. Lijepo mi je i dan-danas čuti kolege novinare koji zlatne dane Dore povezuju i s mojim načinom, stilom vođenja Dore 2004., serijalom emisija „Kome zvoni Dora“, koji sam radio s Fodorom, kao i našim zajedničkim pjevačkim nastupima 2005. kada smo bili Bjorn i Benny (Abba), pjevali pjesme „Waterloo“, „Wild dance“ i „Rock me“. Puno pohvala od samih obožavatelja Eurosonga, članova delegacije i kolega novinara dobio sam 2005. za komentatorski rad iz Kijeva. To je bila velika stvar jer nije bilo baš jednostavno biti u ulozi komentatora nakon osebujnog stila Aleksandra Kostadinova. Voljeli njegov stil ili ne, o njegovim komentarima natjecatelja Eurosonga pričalo se još danima nakon natjecanja. Mnogo godina, kad je riječ o televizijskom komentatorskom radu, kolegama ispred mikrofona pripremao sam tekstove i materijale za rad. Sve te uloge vezane za Doru i Eurosong, u kojima se i dan-danas nalazim, jednako su zanimljive i izazovne.

Pamtite li s Dore neki trenutak koji nije vezan za sam televizijski prijenos i pjesme, a koji vam se urezao u pamćenje?

To su bile prvi godine Dore kada je u vezi s natjecanjem vladao veliki šušur, kada su svi najuspješniji autori i izvođači željeli pjevati u kristalnoj dvorani hotela Kvarner i predstavljati Hrvatsku na Eurosong pozornici. Često sam za vrijeme glasovanja žirija imao prigodu biti u društvu naših istaknutih skladatelja zabavne i pop-glazbe, primjerice Runjića, Dujmića, Tutića, Huljića itd., i iz prve ruke vidjeti koliko im je značilo imati najbolju pjesmu na Dori. Upravo njihov primjer promišljanja i temeljite pripreme za natjecanje, od skladanja pjesme, izbora izvođača i osmišljenog nastupa, Dori je dao na dodatnoj vrijednosti i važnosti. Takav pristup svim karikama u glazbenoj industriji bio je velik poticaj da samo ono najbolje iz svoje radionice pošalju na natječaj za Doru. Veliku ulogu u stvaranju Dore kao najvažnijega zabavnog pop-festivala imali su i kreativci s HRT-a koji su za te dane osmišljavali glazbene sadržaje u sklopu Dana HRT-a. Jedna od tih nezaboravnih glazbenih večeri bio je i program odnosno glazbeni session 1995. pod nazivom „Baloon“, na kojem je glavna zvijezda bio Ben E. King.

Zlatko Turkalj/Privatni album

Kada ste posebno bili ponosni što ste dio hrvatske delegacije i zašto?

To je bilo 1998. kada je, nakon svih odrađenih probi, nenametljiva, tiha i samozatajna Danijela otvorila natjecanje u Birmighamu, u punom smislu riječi zavladala je čarolija pjesme „Neka mi ne svane“ i njezina osobnost. Mislim da nakon te, glazbeno bačene rukavice, ostalim natjecateljima nije bilo baš svejedno, jer Danijela nije bila među favoritima, a natjecanje je završila na petome mjestu. Godine 1999. imao sam priliku upoznati Doris u njezinu punom sjaju. Njezin moćan, samouvjeren nastup na pozornici vidjeli su svi. No, njezina odgovornost i odnos prema samom natjecanju, ponašanje i komunikacija s novinarima na konferenciji nešto su što do tada nisam vidio u toj mjeri i jačini, a vezano za domaće izvođače.

Zlatko Turkalj/Privatni album

Kada je bilo teško? Ili nerazumljivo zašto ta pjesma nije prošla u finale?

Jedan od tih slučajeva bio je 2010. kada su kladionice, odlične reakcije akreditiranih novinara, dobro odrađene probe išle u prilog pjesmi „Lako je sve“. No, iz nepoznatih razloga ostali smo bez finala. To je bila čudna godina. Recimo, meni jedna od odličnih pjesma „This is my Life“, koju je odlično izvela predstavnica švedske Anna Bergendahl, također nije našla svoje mjesto u finalu.

Koju pjesmu pobjednicu Eurosonga najviše volite i često poslušate?

Katarina & The Waves, „Love shine a Light“. Tako je jednostavna, a pokretačka.

Zlatko Turkalj/Privatni album

Ove godine ponovno ste bili dio žirija koji je odabrao pjesme za Doru. Što je najizazovnije u tom procesu? Razmišlja li se pri odabiru o pjesmama koje su dobre za Eurosong, za dobar hrvatski televizijski program ili je riječ o kombinaciji toga?

Što se mojeg žiriranja i ocjenjivanja tiče, volim pjesmu čuti nekoliko puta, a uz svaku od njih zapisujem svoj komentar. Volim ostalim članovima žirija dati što više argumenta za pjesme koje su moj odabir. Ono što je posebno u tom našem timskom izboru jest sama završnica kada dajemo ocjene i konstruktivno razgovaramo o pjesmama koje smo odabrali. Priče nekih autora da se na natječaju za Doru trebaju birati pjesme koje će dobro proći na Eurosongu, za mene su smiješne i neozbiljne. Tko može unaprijed znati, dok još ni druge zemlje nisu izabrale svoje predstavnike, što će biti odlično Eurosong publici. Uz to, riječ je o natječaju za Doru, pa je nekako i logično da se najprije razmišlja o pjesmi koja će se svidjeti domaćoj publici. Naša glazbena scena ima dosta mladih glazbenih snaga i onih vrhunskih, „starijih“, s iskustvom, koji skladaju i pišu pjesme za koje sam siguran da mogu biti zanimljive publici izvan Hrvatske i konkurentne na bilo kojem glazbenom natjecanju.

Ove godine pripremate veliko praćenje Dore na Drugom programu Hrvatskoga radija. Što sve možemo očekivati i kako će to biti ostvareno?

U četvrtak ekskluzivno u emisiji „Svijet diskografije“ slušamo sve pjesme s ovogodišnje Dore uz najave samih izvođača, a od 17. veljače iz Opatije dnevno ćemo emitirati četverosatni program uživo. Već prvog dana svoja sjećanja na pobjedu prije 25 godina, pjesmu “Probudi me” i Eurosong u Dublinu 1997. godine sa slušateljima Drugog programa podijelit će skladatelj Davor Tolja i Nikolina Tomljanović, članica grupe ENI. Gostovat će i Miranda Đaković voditeljica Putokaza te nagrađivani producent Olja Dešić, koji je 1993 bio član grupe Put, naših prvih predstavnika na Eurosongu.

Zlatko Turkalj/Privatni album

Što je, prema Vašemu mišljenju, recept za dobar eurovizijski plasman? Je li važno glazbeno-scensko iskustvo pjevača ili smatrate da je to danas nebitno?

Recepta nema, a sve je važno. No, smatram da je dobra pjesma polazište za sve ostale nadogradnje.

Imate li možda neku poruku za sve obožavatelje Eurosonga?

Važno je uživati u glazbi. Svatko od nas reagira drukčije na pojedinu pjesmu, a kada više ljudi reagira jednako i pjevuši pjesmu, to znači da je autor uspio. Nadam se da će tako biti i vezano za ovogodišnju Doru. Mislim da je pred nama zanimljiv i uzbudljiv izbor, o mnogo toga odlučivat će sam nastup uživo jer je više kandidata koji bi prema audiosnimkama mogli pobijediti.

Podržite Eurosong.hr

Znate li da sav sadržaj na portalu radimo volonterski, iz ljubavi prema Eurosongu, izvođačima i zajednici fanova?

Ako vam se sviđa što radimo, podržite nas!

Iza svega što vidite stoji 17 vrijednih fanova koji izdvajaju vrijeme, trud i novac za održavanje stranice, a kako bismo izvještavali s događanja sami plaćamo i putovanja i smještaj na Dori i Eurosongu.

Kako bismo i dalje mogli biti tu za vas i donositi vam zanimljive sadržaje, donirajte i pomozite da eurosong.hr ostane mjesto okupljanja za sve fanove iz regije.

Donirajte
2
PODIJELI ČLANAK

Rasprava20

  1. TimeForChange! — 10. veljače 2022. u 15:05

    Zlatko Turkalj neironično navodi 1998. i 1999. kao nasvjetlije trenutke naše ESC povijesti, što svakako i jesu, ali to pokazuje dvije stvari – mi već preko 20 godina nismo napravili iole značajan rezultat na Eurosongu, i naša delegacija i ljudi zaduženi za Doru žive u prošlosti.

    Strašno je da čovjek poručuje da imamo autore svjetske klase – Hrvatska već dugo nema ni neki regionalan hit, kamoli europski ili svjetski. U regiji su susjedi Srbi na prvih pet mjesta, onda EVENTUALNO dolazimo mi. Pa ja čak i ne znam zadnjih par godina par domaćih hitova nabrojati.

    Inače, ja sam valjda tu najveći kritičar eurosong.hr stranice, i i dalje ne shvaćam – koji je vama vrag? Jel toliki problem – ako već imate priliku – pitati čovjeka koga smatra odgovornim za loše rezultate ZADNJIH DVADESET GODINA i kako to promijeniti? Pa nije Eurosong neki momčadski sport pa da je potreban velik novac ili populacija pa da se odabere kvalitetan tim, zemlje poput Estonije, Moldavije, Armenije, pa i Grčke, Srbije, Cipra, pokazuju da je sve to nebitno ako su ljudi zaduženi za projekt KVALITETNI i znaju svoj posao. A to nisu znali ni Kostadinov, ni Homsi, a bogme ni Tolj!

    Ekipo s Eurosong.hr, što vam znači to prijateljstvo s HRT-om? Pa radije budite baba tračara, ili nastavite biti pristojni ali kritizirajte što ne valja – a ukratko, SVE NE VALJA! Od same Dore, preko pjesama, do našeg nastupa, i konačno rezultata, i tako zadnjih dva desetljeća! Pa dosta vas se rodilo kada je Vesna unakazila onu svoju sjajnu pjesmu lošim nastupom i engleskim. Gdje vam je žar, želja da mijenjate stvari? Ili ste vi neka HRT mladež (slično kao HDZ mladež)?

    Sramota od intervjua.

  2. YeahYeahFire — 10. veljače 2022. u 12:44

    @Crowave
    Okee kapiram poentu hah
    Na te limunadice sam zaboravio,svakao mislim da je ovo trebalo da bude festival sa max 18 pesama,ali ovi iz RTS-a su očigledno bili malo high kad su odlučili da je kvalitet dovoljno dobar za 36 kompozicija..
    Izvinjavam se unapred na frustraciji haha

  3. YeahYeahFire — 10. veljače 2022. u 12:13

    @Crowave
    Ja ne osporavam i slažem se da je PZE nije u tome stvar slažem se da je većina pesama nepotrebna,ja samo sam zamerio tome što ljudi kad im se ne svidja nešto kažu djubre,ljigavo,fuj itd i time na neki način se unakažava rad onog ko je radio na pesmi i onog ko pesmu izvodi ma kako to zvučalo,izgledalo itd..
    Da bih procenio da li neka od tria može da donese to što treba potrebno je da ih vidim uživo i da se onda proceni da li tu ima štofa za neki solidan plasman,naravno u to bi i ulazila i odluka o eventualnoj doradi itd..

  4. Barbi Jovanović — 10. veljače 2022. u 11:52

    Gospodine Turkalj,
    Lično znam predivne pesme koje su poslate na Doru 2022. a nisu ušle.
    Pri tome neki ulaze više puta.
    Hm😱

  5. Manuella — 9. veljače 2022. u 20:19

    @EscSerbonia
    Pa dark pjesma je pobijedila 2019…
    Belgija 2017 je zauzela visoko 4. mjesto sa dark pjesmom…

  6. YeahYeahFire — 9. veljače 2022. u 19:37

    @Crowave
    Ovog puta moram i ja da pitam…
    Čemu ovaj atribut ljigavo i čemu uporno '
    "nadanje" da će pesme na Dori biti bolje od pesama PZE.. Mislim ok mnogi,uključujući i mene,smo izneli razočaranje,ali ti to radiš malo preterano,mislim kao da likuješ ili ne znam ni ja šta..
    Ja ako išta ne podnosim kad ljudi ne iskazuju svoj stav sa ne svidja mi se pa razlog nego krenu omalovažavati i pljuvati,a pritom je upitno kolko su u stanju sami nešto da ostvare u tom polju

  7. EscSerbonia — 9. veljače 2022. u 18:56

    Crowave

    pa da samo te neke " ljigave " pesme na escu uvek oduvaju mnoge druge ..baš čudno nekako.
    da bi nešto komentarisao toga tipa onda se moraš malo više i razumeti u to i videti šta više a šta manje prolazi na escu..
    i ubuduće momak malo manje zajednljivosti i zlobe.

  8. EscSerbonia — 9. veljače 2022. u 18:53

    Jao Zlatko Zlatko , pa to smo MI….. nemoj nama farbati taj naslov, apsurdan je dosta 🙂

    Danas sam čuo pesmu Marka Bošnjka, procurilo….
    Jako fina pesma u dark fazonu sa naglašenim efektima … ima dosta grmvljane 🙂 cool mi je to …
    To bi mogao biti dostojan predstavnik i peva na svom jeziku. Veliki +
    Pesma baš ima atmosferu ali koliki je potencijal takve pesme to je sada drugo pitanje.
    Fakti su da dosta baš dosta dark pesama nije dobro prošlo na escu ,ali svaka ima svoju šansu, pa kako ispadne.

    Ova druga pesma od Tea ili Tie..kako se već zove..samo ok, ono krajnje solidno, puno generike , potencijal za esc ekstremno mali.

  9. Manuella — 9. veljače 2022. u 18:36

    Pjesma od Marka Bošnjaka je baš dramatična, vokalno odlična, produkcijski stvarno dobra pjesma!
    Tia isto nije loša…
    Paa mogle bi pjesme biti dobre ove godine na Dori.. Sutra ćemo sve saznati…

  10. ace — 9. veljače 2022. u 16:40

    Meni je Markova pjesma top, treba uzet u obzir jos i live + hrvatski jezi sa ovom vrhunskom produkcijom. Takodjer ovo sto su do sad izbacile zemlje mislim da ni jedna nije ni blizu Markovoj osim Italije koja je ok ali opet nista posebno i Španjolske koja je bop ali kao pjesma opet nista posebno

  11. Tristan — 9. veljače 2022. u 16:24

    @Ace
    Posla sam ti link u poruci. 😁

  12. YeahYeahFire — 9. veljače 2022. u 15:19

    @ace
    Na konektu pogledaj @kiwi je postavio link

  13. ace — 9. veljače 2022. u 14:32

    @Tristan gdje se mogu poslusati pjesme Marka i Tie

  14. Tristan — 9. veljače 2022. u 12:39

    Vidim da je netko spomenia ZALJUBLJEN. Možda nije mjerilo, ali ja sam sa tom pjesmom na online igri osvojia visoko 5 mjesto, od 28. A na tim igrama su manje više ESC fanovi iz cile Europe, nisu hrv glasači.

    Inače procurile su pjesme od Marka i Tie. Meni nisu ništa posebno. Treba pričekat nastup, ali daleko je to od dobrog plasmana na Eurosongu.

  15. YeahYeahFire — 9. veljače 2022. u 12:26

    Ja kažem da treba birati pesmu po merilima Evrope i voditi se šta bi najviše moglo da se istakne u jačoj konkurenciji…
    Naravno da je lepo imati kvalitetnog pevača,ali to je danas must za bilo kakvu priču već se gleda x faktor izvodjača,performans,priča pesme i kolko se desi da se pesma izdvaja u konkurenciji..
    Takodje je pogrešno što svi očekujemo da će revamp spasti stvar umesto da pesme iz cuga budu pogodak
    Želim da sutra na Dori čujemo par pesama koje mogu da uvedu Hrvatsku u finale,a možda ostvare i neki zapaženiji rezultat.

  16. loreeneuphoria — 9. veljače 2022. u 11:55

    Ovo je grozna izjava. Dora je natjecanje za pjesmu eurovizije, a ne za hit Hrvatske. Nažalost, ovako razmišlja 90% ljudi koji glasaju po tome i kako netko pjeva. Ovo su korijeni našeg problema lošeg plasmana. Naša scena je već 7,8 godina potopljena, a žiri naš nije dobar jer svatko zna svakoga i pristrani su. Još više razloga za uvođenjem internacionalnog žirija koji neće biti pristran i davat će bodove za pjesmu koja neće biti "hit" u Hrvatskoj, nego u Europi.

  17. sunflower — 9. veljače 2022. u 11:54

    Nije uopće važno dali se pjesma sviđa domaćoj publici. Važno je da se sviđa Europi, širokim masama, jer oni su ti koji glasaju.
    Dobar primjer za to je pjesma "Zaljubljen". Je to lijepa pjesma, ali na Eurosongu bi strancima izgledala jednako kao nama npr. one gruzijske etno domoljubne pjesme koje nisu ostvarile nikakav plasman niti su ikome bile zanimljive izvan Gruzije.
    Onaj ko je fan i prati zna dobro koja pjesma će dobro proći na Eurosongu.

  18. Eurovisio Fanatico — 9. veljače 2022. u 10:57

    Kakve su to gluposti da se prvo biraju pjesme koje se sviđaju domaćoj publici. Nemamo dobru glazbenu scenu već dobrih 6-7 godina. Dok je drugima bitan zvuk pjesme i nešto što će lako ostat u uhu, nama je uvijek bitno da naši lipo pivaju bez obzira kakva pjesma bila.

  19. Brk Brkavi — 9. veljače 2022. u 10:42

    "Priče nekih autora da se na natječaju za Doru trebaju birati pjesme koje će dobro proći na Eurosongu, za mene su smiješne i neozbiljne. Tko može unaprijed znati, dok još ni druge zemlje nisu izabrale svoje predstavnike, što će biti odlično Eurosong publici. Uz to, riječ je o natječaju za Doru, pa je nekako i logično da se najprije razmišlja o pjesmi koja će se svidjeti domaćoj publici" – Eto zašto Hrvatska već 20 godina nema top 10 plasman! Prestrašna insformacija. Kad već biraju pjesme za Doru i ono što će se svidjeti hrvatskoj publici, zamolio bih gospodina (a i čitatelje koji se slažu s njegovim mišljenjem iznad) da nabroji 10 hitova s Dore u razdoblju 2001. – 2021.

Komentiraj članak

Komentari se moderiraju i objavljuju samo ako pridonose raspravi na konstruktivan način. Ukoliko se ne slažeš s nekim člankom ili komentarom, slobodno iznesi svoje mišljenje ali na pristojan način. Ako se tvoj komentar odnosi na gramatičke ili stilske pogreške, problem s web stranicom ili bilo što drugo što nije vezano uz članak, javi nam se.

Trebaš biti prijavljen za komentiranje! Prijavi se?