Slovenija

Površina: 20.273 km² (150. u svijetu)
Stanovništvo: 2.084.301 (142. u svijetu)
Glavni grad: Ljubljana
Službeni jezik: slovenski

hr.wikipedia.org: Slovenija

Općenito

Slovenija je svoj prvi nastup na Eurosongu kao samostalna zemlja imala 1993. godine u Millstreetu. Svoj nastup na tom Eurosongu omogućili su putem šoua “Kvalifikacija za Millstreet” gdje su bili prvi. Tih deževen dan bila je njihova prva pjesma predstavnica, no završili su tek na 22. mjestu s devet bodova. Zbog lošeg plasmana morali su pauzirati narednu godinu.

Već iz drugog pokušaja ostvarili su odličan rezultat. Bili su sedmi s pjesmom Prisluhni mi koju je izvela Darja Švajger. Ona je ponovno pjevala za Sloveniju na Eurosongu 1999., a tada se plasirala četiri mjesta ispod – bila je jedanaesta. Do te godine, Slovenci su ostvarili jedan Top 10 rezultat – deseto mjesto, a ostalo nije vrijedno spomena. Zbog nedovoljno dobrih plasmana iz prethodnih par godina, Slovenci su ponovno pauzirali. Nisu se pojavili na Eurosongu u Švedskoj, 2000. godine.

Zanimlivo, kao i kada su prvi put pauzirali pa se vratili na Eurosong, i ovaj su put nakon pauze ostvarili dobar rezultat. Ponovno su bili sedmi i u Kopengahenu, a ovaj put zaslužna za to bila je Nuša Derenda s pjesmom Energy. Godine 2002. Slovenci sh na ovo natjecanje poslali kontraverzne Sestre. Iako su kladionice davale velike šanse Sloveniji te godine, Sestre su s pjesmom Samo ljubezen osvojile 33 boda i dijelile 13. mjesto s Belgijom i Bosnom i Hercegovinom.

Svoj najlošiji plasman ikad Slovenci su ostvarili u Rigi. U konkurenciji od 26 zemalja bili su na 23. mjestu. To je značilo nastup u polufinalu na Eurosongu u Istanbulu, 2004. godine. Duo Platin u Istanbulu je pjevao laganu ljubavnu pjesmu Stay Forever, a nastup je zapamćen po poljupcu Slovenaca koji je nagrađen pljeskom publike.

Osrednji rezultati

Omar Naber imao je čast predstavljanja Slovenije na kijevskom Eurosongu. Njegova pop-rock pjesma Stop sjajno je primljena u areni, a nastup je završio Omarovim zagrljajem s damom koja je dodala “operski naglasak” na zadnji refren. No, sve to nije bilo dovoljno za plasman u finale. Slovenija je završila na 12. mjestu.

Godine 2006. za Sloveniju je pjevao tada 18-godišnji Anžej Dežan. Pjesma je sa slovenskog prevedena na engleski jezik i nosila je naziv Mr. Nobody. U pogledu rezultata, Anžeju se možda mogla dati etiketa iz naziva pjesme, no gledano na nastup – briljirao je. Čak je i komentator s BBC-ja bio pozitivno iznenađen na koji je način trominutni nastup priveden kraju i s kojom je sigurnošću mladi Slovenac pokazao što zna i može. Epilog – 16. mjesto s 49 bodova.

Nastup za pamćenje

U Helsinkiju je sjajna Alenka Gotar pjevala pjesmu Cvet z Juga i odličnom interpretacijom zaslužila mjesto u finalu. Tamo se plasirala tek na 15. mjesto, no to uopće nije bilo loše jer su Slovenci po prvi put od 2003. godine zapravo i nastupali u velikoj završnici Eurosonga. Slovenku pamtimo i po lampi na dlanu ruke te sjajnom kadru nakon prvog refrena kada se kroz mrak “probija” njeno lice. Komentator s BBC-ja slovensku pjesmu nazvao je “Talk-to-a-hand song”, a i čitatelj glasova iz Slovenije u finalnoj večeri poigrao se s kućnom lampom uperenom u njegovo lice. “Remember us?” – dodao je neposredno pred čitanje glasova. Ukupno 26 u polufinalu, a 15 zemalja u finalu dodijelilo je bodove pjesmi Cvet z Juga.

Zatim je slijedio niz od tri godine u kojima Slovenija nije vidjela finala Eurosonga. Najviše šansi davalo se Rebeki Dremelj, no njena pjesma Vrag naj vzame nije osvojila dovoljno bodova za plasman u finale u Beogradu. Stizale su ogromne kritike na “nepromišljen” nastup u kojem Rebeka na lancima drži dvoje plesača, koji na svojim glavama imaju ogromne kacige.

Drugi prolazak u finale, konačno, dogodio se 2011. godine. Maja Keuc je osvojila treće mjesto u polufinalnoj večeri, a 13. u finalu. Valja spomenuti da je kod glasova žirija Slovenija bila pobjednica polufinala, a četveroplasirana zemlja završne večeri. Nažalost, glasači putem televotinga nisu podržali slovensku predstavnicu, za koju su čitatelji Eurosong.hr-a odlučili kako je bila najljepša 2011. godine.

Favorizirana Eva Boto

U Bakuu pjesma Vladimira Graića Graje Verjamem jako je dobro prolazila na eurovizijskim anketama i kladionicama te se samo čekao trenutak da slovenska zastava “izroni” iz jedne od deset kuverti u drugom polufinalu Eurosonga u Bakuu. Nažalost, Eva Boto je ispala, a naknadno se ispostavilo da je bila bolje plasirana od samo jedne zemlje, Slovačke. Iznenađujuće loš rezultat, priznat ćemo.

Ni 2013. godine nije bila drugačija priča, jer su ponovo ostali u polufinalu, no u Kopenhagenu 2014. Tinkara Kovač s moćnom baladom i dobro osmišljenim nastupom prošla je u finale kao deseta, ali u finalu je dobila samo devet bodova, što je bilo dovoljno da na konačnoj rang listi zauzme pretposljednju poziciju.

Beč je 2015. bio domaćin Eurosonga, a boje slovenske zastave branili su duo Maraaya sa skladbom Here for You. U finale su prošli kao peti, dok su samu završnicu natjecanja dočekali na 14. mjestu s osvojenih 39 bodova. Nakon dvije godine sudjelovanja u finalima, novi ostanak u polufinalu Slovencima je osigurala ManuElla koja je s pjesmom Blue And Red osvojila tek 14. mjesto u drugom polufinalu. Ni godinu poslije, Omar Naber nije uspio Sloveniji osigurati mjesto u finalu, ali 2018. Lea Sirk i 2019. Zala Kralj & Gašper Šantl uspijevaju ovoj zemlji osigurati mjesto u finalu. Nažalost, na idućem Eurosongu Ani Soklič nije pošlo za rukom Sloveniju odvesti u finale kao ni grupi LPS na Eurosongu održanom 2022. godine.

Povratak u finale našim je susjedima omogućila grupa Joker Out na Eurosongu 2023. S pjesmom Carpe Diem u finalu su zauzeli 21. mjesto.

Eurosong finale

Eurosong polufinale

Statistika

Broj sudjelovanja: 28 (2023.)

Najbolji plasman: 1995., 2001.: 7. mjesto (F)
Najgori plasman: 2004.: 21. mjesto (P)
Najveći broj bodova: 2019.: 167 bodova (P)
Najmanji broj bodova: 2004.: 5 bodova (P)

Zanimljivosti

• Slovenija je 2002. na Eurosong poslala drag queen grupu Sestre čije su članice bile Marlenna, Daphne i Emperatrizz.
• Glasovi jugoslavenskog žirija 1988. godine odlučili su pobjednika Eurosonga, a zanimljivo je da se te godine žiri javljao iz Ljubljane.

Napomena: U najbolji plasman ulazi konačan plasman na Eurosongu. Npr. ako je zemlja u polufinalu imala bolji plasman nego u finalu te godine, na kraju ćemo za najbolji rezultat ipak gledati rezultat iz finala. Što se tiče broja bodova, tu ulaze rezultati i polufinala i finala.